Zakon o službi u Oružanim snagama

GODIŠTE 2002. BROJ 33, ZAGREB, 29.3.2002 ISSN 0027-7932

HRVATSKI SABOR

710

Na temelju clanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE

Proglašavam Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 19. ožujka 2002.

Broj: 01-081-02-1298/2

Zagreb, 25. ožujka 2002.

Predsjednik

Republike Hrvatske

Stipe Mesic, v. r.

ZAKON

o sluŽbi u oruŽanim snagama

Republike Hrvatske

I. TEMELJNE ODREDBE

Clanak 1.

Ovim se Zakonom ureduje: služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oružane snage), cinovi i dodjela cinova; promaknuca i ostala statusna pitanja te prava i obveze pripadnika Oružanih snaga.

Clanak 2.

Službom u Oružanim snagama smatra se obavljanje vojnih i drugih strucnih poslova u postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama Oružanih snaga.

Clanak 3.

Pripadnici Oružanih snaga u smislu odredaba ovoga Zakona su: vojne osobe te državni službenici i namještenici (u daljnjem tekstu: službenici i namještenici).

Clanak 4.

Vojne osobe su:

– djelatna vojna osoba,

– rocnik,

– pricuvnik,

– kadet.

Prema nacinu stupanja u službu u Oružane snage, vojne osobe su:

– osoba primljena u službu na temelju ugovora ili rješenja o prijmu – djelatna vojna osoba

– osoba na odsluženju vojnoga roka – rocnik

– osoba iz pricuvnog sastava na izvršavanju vojne obveze – pricuvnik

– osoba na školovanju na vojnoj školi na temelju ugovora o školovanju – kadet.

Clanak 5.

Djelatne vojne osobe su:

– djelatni vojnik, mornar,

– djelatni docasnik,

– djelatni casnik.

Pricuvnici su:

– pricuvni vojnik, mornar,

– pricuvni docasnik,

– pricuvni casnik.

Casnici su:

– niži casnici,

– viši casnici,

– generali, odnosno admirali.

Clanak 6.

Docasnici i casnici su osobe koje uz odgovarajucu civilnu izobrazbu imaju potreban stupanj vojnih znanja i vještina i ovlašteni su za zapovijedanje postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama Oružanih snaga.

Clanak 7.

Službenik je osoba visoke, više ili srednje strucne spreme koja kao redovito zanimanje obavlja poslove iz djelokruga Oružanih snaga te informaticke, opce i administrativne poslove, planske i upravno-pravne poslove, materijalno-financijske, racunovodstvene i slicne poslove.

Namještenik je osoba srednje ili niže strucne spreme koja u Oružanim snagama radi na pomocno-tehnickim i ostalim poslovima (vozac, graficar, domar, elektromehanicar, telefonist, kuhar, portir, cistac radnih prostorija i sl.) koji su potrebni radi pravodobnog i vrsnog obavljanja poslova iz djelokruga Oružanih snaga.

Clanak 8.

Prema odnosima u službi vojne osobe mogu biti: nadredene i podredene, a prema cinovima i dužnostima: starije i mlade.

Nadredena je ona osoba koja na temelju zakona, drugih propisa i ovlasti vodi i zapovijeda zapovjedništvom, postrojbom ili ustanovom Oružanih snaga, odnosno pojedinim njihovim dijelovima i osobama u njima.

Starija je ona osoba koja ima viši cin, a ako su osobe istog cina, starija je ona osoba za cije je ustrojbeno mjesto utvrden viši ustrojbeni cin, odnosno ako imaju jednak ustrojbeni cin, starija je ona osoba koja je prije promaknuta u osobni cin.

Clanak 9.

Vojne osobe pri stupanju u Oružane snage daju svecanu prisegu.

Svecana prisega vojnu osobu obvezuje dok je na službi u Oružanim snagama.

Djelatne vojne osobe daju svecanu prisegu u pisanom obliku, što potvrduju osobnim potpisom u ocevidniku.

Rocnici, kadeti i pricuvnici daju usmeno svecanu prisegu.

Clanak 10.

Dan Oružanih snaga je 28. svibnja.

Dani grana Oružanih snaga su:

– Dan Hrvatske kopnene vojske – 28. svibnja,

– Dan Hrvatske ratne mornarice – 18. rujna,

– Dan Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzracne obrane – 12. prosinca.

Dane rodova, struka, službi i posebnih dijelova Oružanih snaga propisuje ministar obrane na prijedlog nacelnika Glavnog stožera.

Clanak 11.

Pripadnici Oružanih snaga pod jednakim uvjetima ostvaruju prava iz ovoga Zakona.

Pripadnicima Oružanih snaga u vojnim objektima i postrojbama Oružanih snaga zabranjena je svaka politicka djelatnost: osnivanje stranaka, održavanje politickih skupova i demonstracija.

Pripadnicima Oružanih snaga zabranjeno je sudjelovanje na politickim skupovima i demonstracijama te javno istupanje u svezi sa stanjem i odnosima u Oružanim snagama bez ovlasti ministra obrane ili osobe koju on ovlasti.

Djelatnim vojnim osobama, nije dopušteno clanstvo u politickim strankama. Djelatnim vojnim osobama, službenicima i namještenicima nije dozvoljeno kandidiranje u predstavnicka tijela gradana, predstavnicka tijela jedinica lokalne i podrucne (regionalne) samouprave i Hrvatski sabor.

Djelatnim vojnim osobama nije dopušteno sindikalno organiziranje.

Službenicima i namještenicima dopušteno je sindikalno organiziranje u skladu s opcim propisima o radu.

Djelatnim vojnim osobama nije dopušten štrajk.

Službenicima i namještenicima nije dopušten štrajk:

– u ratnom stanju ili stanju neposredne ugroženosti Republike Hrvatske

– koji je u neposrednoj vezi s mjerama pripravnosti civilne i vojne obrane

– koji je u neposrednoj vezi s borbenom spremnošcu Oružanih snaga

– koji ugrožava vitalne funkcije Oružanih snaga.

Clanak 12.

Akti kojima se odlucuje o prijmu u službu, rasporedivanju, placama, pravima, obvezama i odgovornosti te prestanku službe upravni su akti.

Clanak 13.

Odredbe ovoga Zakona o djelatnim vojnim osobama primjenjuju se i na djelatne vojne osobe rasporedene na službu izvan Oružanih snaga.

Clanak 14.

O svim pitanjima koja nisu uredena ovim Zakonom ili propisima donijetima na temelju ovoga Zakona primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima, opci propisi o radu, odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu s njima.

II. CINOVI

Clanak 15.

Cinovi u Oružanim snagama su:

1. za vojnike, mornare i kadete:

– pozornik,

– razvodnik,

2. za docasnike:

– skupnik,

– desetnik,

– narednik,

– nadnarednik,

– stožerni narednik,

– casnicki namjesnik,

3. za casnike:

u kopnenoj vojsci i ratnom zrakoplovstvu: u ratnoj mornarici:

3.1. za niže casnike:

– porucnik, – porucnik korvete,

– natporucnik, – porucnik fregate,

– satnik, – porucnik bojnog broda,

3.2. za više casnike:

– bojnik, – kapetan korvete,

– pukovnik, – kapetan fregate,

– brigadir, – kapetan bojnog broda,

3.3. za generale, odnosno admirale:

– brigadni general, – komodor,

– general bojnik, – kontraadmiral,

– general pukovnik, – viceadmiral,

– general zbora, – admiral,

– stožerni general, – admiral flote.

Naziv cinova za žene upotrebljava se u ženskom rodu.

Clanak 16.

Vrhovni zapovjednik može iznimno na prijedlog ministra obrane, djelatnim vojnim osobama za vrijeme obavljanja dužnosti u mirovnim misijama i pri multilateralnim vojnim organizacijama u inozemstvu dodijeliti privremeni cin najviše za dva cina viši od osobnog cina dok obavljaju te dužnosti.

Za vrijeme obavljanja dužnosti iz stavka 1. ovoga clanka djelatna vojna osoba ostvaruje sva prava cina koji joj je privremeno dodijeljen.

Djelatna vojna osoba nakon prestanka dužnosti u mirovnim misijama i multilateralnim organizacijama u inozemstvu, ostvaruje prava u skladu s odredbama ovoga Zakona i svojim osobnim cinom.

III. PRISTUP U SLUŽBU

A. OPCE ODREDBE

Clanak 17.

Državljani Republike Hrvatske pristupaju u službu u Oružane snage na sljedeci nacin:

– novaci i pricuvnici – pozivom u službu,

– kadeti – zakljucenjem ugovora o školovanju,

– djelatni vojnici – potpisom ugovora na odredeno vrijeme,

– ostale djelatne vojne osobe, službenici i namještenici – rješenjem o prijmu u djelatnu službu.

Clanak 18.

Novake i pricuvnike poziva se i upucuje na službu u Oružane snage u skladu s odredbama Zakona o obrani.

Ministar obrane propisuje nacin i uvjete školovanja za potrebe Oružanih snaga na vojnim ucilištima, školama u gradanstvu i inozemstvu.

B. PRIJAM U DJELATNU SLUŽBU

1. Uvjeti za prijam u službu

Clanak 19.

U službu u Oružane snage može biti primljena osoba koja osim uvjeta odredenih propisima o državnim službenicima i namještenicima, odnosno opcim propisima o radu ispunjava i sljedece uvjete:

– da je regulirala obvezu služenja vojnog roka (muškarci),

– da nije pravomocno osudena za kaznena djela protiv: Republike Hrvatske; slobode i prava covjeka i gradanina; vrijednosti zašticenih medunarodnim pravom; službene dužnosti; Oružanih snaga; života i tijela; opce sigurnosti ljudi i imovine; spolne slobode i spolnog cudoreda; braka, obitelji i mladeži; imovine i sigurnosti platnog prometa i poslovanja,

– da protiv nje nije otvorena istraga, odnosno da se ne vodi kazneni postupak za kaznena djela iz podstavka 2. ovoga clanka,

– da joj pravomocnom presudom nije zabranjeno obavljanje odredenih djelatnosti, odnosno dužnosti za vrijeme trajanja takve zabrane,

– da nije prethodno otpuštena iz državne službe ili iz pravne osobe s javnim ovlastima zbog povrede službene dužnosti,

– za prijam u djelatnu vojnu službu osoba mora imati samo Hrvatsko državljanstvo.

Clanak 20.

U djelatnu vojnu službu može biti primljena osoba koja osim uvjeta iz clanka 19. ovoga Zakona ispunjava i posebne uvjete:

– da njeno zdravstveno stanje zadovoljava zdravstvene kriterije propisane za djelatnu vojnu službu (zdravstvena sposobnost),

– da zadovoljava sigurnosne kriterije propisane pravilnikom ministra obrane,

– da ispunjava ostale uvjete utvrdene ustrojem.

Clanak 21.

U skladu s potrebama službe za popunu slobodnoga ustrojbenog mjesta raspisuje se natjecaj ili objavljuje oglas.

Za obavljanje poslova i zadaca posebno važnih za obranu ministar obrane može iznimno primiti u službu osobu u status djelatne vojne osobe, odnosno službenika i namještenika i bez raspisivanja natjecaja.

2. Prijam u djelatnu vojnu službu

2.1. Prijam vojnika

Clanak 22.

Osoba može biti primljena u djelatnu vojnu službu kao djelatni vojnik ako osim opcih i posebnih uvjeta iz clanka 19. i 20. ovoga Zakona ispunjava i sljedece dodatne uvjete:

1. da je uspješno završila specijalisticku obuku tijekom služenja vojnog roka,

2. da ima najmanje osnovnu školu,

3. da nije starija od 27 godina.

Prednost pri prijmu imaju osobe osposobljene za profesionalne vojnike u skladu s odredbama Zakona o obrani.

Osoba iz stavka 1. ovoga clanka potpisuje ugovor na rok od 3 godine i stupa u službu s danom utvrdenim ugovorom. Ugovorom se utvrduje placa, trajanje službe te ostala prava i obveze u svezi s obavljanjem službe.

Rok iz stavka 3. ovoga clanka može se produljiti za 5 godina.

Nakon isteka roka iz stavka 4. ovoga clanka djelatni vojnik može biti primljen u djelatnu vojnu službu na neodredeno vrijeme rješenjem.

2.2. Prijam kadeta

Clanak 23.

Kadeti se primaju u djelatnu vojnu službu nakon završetka škole za djelatne casnike i docasnike.

Kadetima iz stavka 1. ovoga clanka dodjeljuje se prvi casnicki, odnosno docasnicki cin te ih se rasporeduje na odgovarajuce dužnosti.

2.3. Prijam na docasnicku dužnost

Clanak 24.

Djelatni vojnik može biti primljen u djelatnu vojnu službu na dužnost djelatnog docasnika rješenjem o prijmu.

Pricuvni docasnik može bit primljen u djelatnu vojnu službu na dužnost djelatnog docasnika istog cina rješenjem o prijmu.

Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga clanka, moraju osim opcih i posebnih uvjeta iz clanka 19. i 20. ovoga Zakona ispunjavati i dodatne uvjete:

– da imaju najmanje srednju strucnu spremu,

– da nisu starije od 25 godina.

Osobi iz stavka 1. ovoga clanka nakon prijma u službu te završetka odgovarajuce docasnicke izobrazbe dodjeljuje se cin skupnika.

2.4. Prijam na casnicku dužnost

Clanak 25.

Osoba može biti primljena u djelatnu vojnu službu na dužnost djelatnog casnika ako osim opcih i posebnih uvjeta iz clanka 19. i 20. ovoga Zakona ispunjava i dodatne uvjete:

– da ima visoku strucnu spremu, ili

– da ima višu strucnu spremu,

– da nije starija od 30 godina

Osobi iz stavka 1. ovoga clanka nakon prijma u službu te završetka odgovarajuce casnicke izobrazbe dodjeljuje se cin porucnika.

Pricuvni casnik može biti primljen u djelatnu vojnu službu kao casnik istoga cina pod uvjetima propisanima u stavku 1. ovoga clanka.

3. Prevodenje docasnika u casnika

Clanak 26.

Djelatnog docasnika koji ispunjava opce i posebne uvjete iz clanka 19. i 20. ovoga Zakona može se na osobnu zamolbu prevesti u djelatnog casnika dodjelom prvoga casnickog cina pod uvjetima:

– da je stekao visoku strucnu spremu, ili

– da ima višu strucnu spremu,

– da nije stariji od 30 godina,

– da je završio odgovarajucu casnicku izobrazbu na koju je bio upucen na prijedlog nacelnika Glavnog stožera,

– da je njegov rad ocijenjen zadnjom službenom ocjenom »osobito se istice«,

– da postoji slobodno casnicko ustrojbeno mjesto.

4. Prijam službenika i namještenika

Clanak 27.

Na službenicko i namještenicko ustrojbeno mjesto može biti primljena osoba koja osim uvjeta iz clanka 19. i 20. podstavka 2. i 3. ovoga Zakona ima i odgovarajucu zdravstvenu sposobnost.

C. PROMJENA RODA ILI STRUKE

Clanak 28.

Vojnoj osobi može biti promijenjen rod ili struka:

– na osobni zahtjev,

– ako je proglašena zdravstveno nesposobnom za obavljanje poslova na dosadašnjem ustrojbenom mjestu ili drugom ustrojbenom mjestu u okviru roda odnosno struke kojoj pripada,

– zbog interesa službe.

Vojnoj osobi mijenja se rod ili struka na osobni zahtjev ako ima propisanu strucnu spremu i ako postoji interes za popunom Oružanih snaga.

Vojnoj osobi mijenja se rod ili struka zbog zdravstvene sposobnosti ako je zdravstvena komisija ocijeni zdravstveno nesposobnom za obavljanje zadaca dosadašnjega ustrojbenog mjesta.

U interesu popune Oružanih snaga, vojnoj osobi mijenja se rod ili struka zbog ukidanja ustrojbenog mjesta na koje je bila rasporedena, odnosno imenovana ili popune slobodnih mjesta u drugom rodu, odnosno struci ako ima propisanu strucnu spremu.

Za promjenu roda ili struke u interesu popune Oružanih snaga nije potreban pristanak osobe kojoj se mijenja rod ili struka.

IV. PRAVA I OBVEZE VOJNIH OSOBA, SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

A. POSEBNA PRAVA I OBVEZE U SVEZI SA SLUŽBOM

Clanak 29.

Vojne osobe, službenici i namještenici imaju pravo i obvezu:

– razvijati i snažiti domoljublje,

– profesionalno obavljati postavljene zadace ustrojbenog mjesta,

– unapredivati meduljudske odnose u zapovjedništvima, postrojbama i ustanovama Oružanih snaga,

– promicati eticka nacela,

– snažiti vojnu stegu i provoditi zapovijedi,

– brinuti se za svoje zdravlje i fizicku spremnost,

– strucno se usavršavati i pomagati usavršavanju ostalih pripadnika Oružanih snaga,

– cuvati naoružanje i ostala materijalna sredstva,

– osobnim primjerom hrabrosti i požrtvovnosti utjecati na ostale pripadnike Oružanih snaga,

– pokazati kreativnost, poticajnost i samostalnost u djelovanju,

– nositi odoru, propisane oznake Oružanih snaga i odgovarajucu vojnu iskaznicu,

– poštovati propise o službi u Oružanim snagama.

Vojna osoba, službenik i namještenik kojem je povrijedeno dostojanstvo po spolu, a osobito ako je doživio seksualno zlostavljanje ili uznemiravanje, ima pravo obratiti se Odboru za ravnopravnost spolova u sastavu Kadrovskog savjeta Ministarstva obrane.

Clanak 30.

Opca pravila postupanja u Oružanim snagama sadrže:

– pravilnik o službi u Oružanim snagama kojim su uredena sva bitna pitanja unutarnje organizacije, rada, odnosa, prava i obveza te ponašanja pripadnika Oružanih snaga,

– pravilnik o vježbovnim postupcima u Oružanim snagama kojim se propisuju vježbovni postupci pojedinaca i rasporedi postrojba,

– pravilnik o obredima u Oružanim snagama kojim se propisuju vojne svecanosti, vojne proslave, vojne pocasti i druge svecane prigode u Oružanim snagama te vojne žalosti,

– pravilnik o vojnoj stezi kojim se propisuje postupak za utvrdivanje stegovne odgovornosti pripadnika Oružanih snaga,

– pravilnik brodske službe,

– pravilnik o vojnopomorskim i položajnim zastavama.

Opca pravila iz stavka 1. ovoga clanka donosi vrhovni zapovjednik na prijedlog nacelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane.

Clanak 31.

Djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku nije dopušteno:

– obavljati samostalnu gospodarsku ili profesionalnu djelatnost,

– raditi kod druge pravne ili fizicke osobe,

– biti clanom upravnog, odnosno nadzornog odbora trgovackog društva.

Osobama iz stavka 1. ovoga clanka može iznimno, po posebnom odobrenju ministra obrane, biti dopušten rad kod druge pravne osobe samo ako se bave znanstvenonastavnim ili znanstveno-istraživackim radom i drugim radom od posebnog interesa za obranu.

Clanak 32.

Pripadnik Oružanih snaga obvezan je provoditi naloge i zapovijedi nadredenih osoba u svezi sa službom u skladu s pravilnikom iz clanka 30. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga clanka pripadnik Oružanih snaga nije obvezan provoditi naloge i zapovijedi nadredenih osoba ako su nalozi i zapovijedi upravljeni na izdaju i druga kaznena djela protiv Republike Hrvatske i Oružanih snaga te ako su nalozi i zapovijedi protivni obicajima ratovanja i pravu oružanih sukoba.

O protupravnim nalozima i zapovijedima iz stavka 2. ovoga clanka pripadnik Oružanih snaga obvezan je odmah izvijestiti osobu nadredenu osobi koja je izdala protupravni nalog ili zapovijed, odnosno drugu nadležnu osobu.

Pripadnici Oružanih snaga dužni su izvršavati naloge i zapovijedi starijih i kada nije nazocna nadredena osoba, a kada je nužno poduzeti mjere i radnje za izvršenje neodgodivih i važnih poslova i zadaca.

Clanak 33.

Vojna osoba nosi vatreno naoružanje u skladu s pravilnikom iz clanka 30. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona i može ga uporabiti dok je u službi koja se obavlja pod oružjem samo onda ako na drugi nacin ne može:

– zaštititi živote ljudi i objekte koje osigurava,

– odbiti napad ili otkloniti neposrednu opasnost za ljude i objekte koje osigurava,

– odbiti napad kojim se ugrožava njegov život.

Clanak 34.

Postupak vojne osobe pri osiguranju ljudi i imovine te uvjeti za dopuštenu uporabu naoružanja u obavljanju službe utvrduju se pravilnikom iz clanka 30. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.

Vojna osoba pri izvršenju bojne zadace upotrebljava vatreno i drugo naoružanje u skladu s propisima o bojnim djelovanjima.

Clanak 35.

Pripadnik Oružanih snaga u skladu s pravilnikom iz clanka 30. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona ima pravo nadredenoj osobi podnositi pritužbe i druge podneske u svezi sa svim pitanjima iz života i rada u zapovjedništvu, postrojbi, odnosno ustanovi Oružanih snaga te na njih ima pravo dobiti odgovor.

Vojnu osobu koja podnese pritužbu protiv nadredene osobe ne oslobada se obveze izvršenja zapovijedi, osim u slucaju iz clanka 32. stavka 2. ovoga Zakona.

Clanak 36.

Pripadnici Oružanih snaga obvezni su cuvati državnu, vojnu, službenu, poslovnu i profesionalnu tajnu i nakon prestanka službe u Oružanim snagama u razdoblju odredenom posebnim zakonom.

Ministar obrane ili osoba koju on ovlasti može pripadnika Oružanih snaga osloboditi obveze cuvanja državne, vojne, službene, poslovne i profesionalne tajne u sudskom ili upravnom postupku ako je rijec o podacima bez kojih nije moguce utvrditi cinjenicno stanje.

Clanak 37.

Vojna osoba nosi vojnu odoru za vrijeme službe, a po osobnom izboru može dolaziti na posao i odlaziti s posla u civilnoj odjeci.

Ministar obrane na prijedlog nacelnika Glavnog stožera propisuje: vrstu, kroj i sastav vojne odore; vrijeme, nacin i prigode u kojima vojnu odoru i pripadajuce vojne oznake nose vojne osobe, umirovljene djelatne vojne osobe te djelatne vojne osobe rasporedene na rad izvan Oružanih snaga.

Clanak 38.

Pripadnik Oružanih snaga ne može se udaljiti iz zapovjedništva, postrojbe, odnosno ustanove Oružanih snaga u tijeku radnog vremena bez dopuštenja nadredene osobe.

U ratnom stanju ili stanju neposredne ugroženosti, izdane zapovijedi o poduzimanju mjera pripravnosti te o opcoj ili djelomicnoj mobilizaciji, pripadnici Oružanih snaga mogu se udaljiti iz zapovjedništva, postrojbe, odnosno ustanove Oružanih snaga ili iz mjesta službe samo po dopuštenju nadležnog zapovjednika bojne, njemu ravne ili više razine.

Clanak 39.

Djelatna vojna osoba, službenik i namještenik imaju vojnu identifikacijsku iskaznicu kojom dokazuju pripadnost Oružanim snagama.

Ministar obrane propisat ce oblik i sadržaj vojne identifikacijske iskaznice iz stavka 1. ovoga clanka.

Rocnici, kadeti i pricuvnici imaju vojnu iskaznicu propisanu Zakonom o obrani.

Clanak 40.

Djelatni vojnici, rocnici, kadeti i pricuvni vojnici za vrijeme službe u Oružanim snagama stanuju u postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama Oružanih snaga u skladu s pravilnikom iz clanka 30. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.

Putovanje i boravak pripadnika Oružanih snaga u inozemstvu ureduje se pravilnikom iz clanka 30. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.

Ministar obrane propisuje uvjete pod kojima se djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku koji nemaju riješeno stambeno pitanje može dodijeliti stambeni kredit, dati na korištenje službeni stan ili iznajmiti stan.

B. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, ZDRAVSTVENO OSIGURANJE I SOCIJALNA SKRB

1. Zdravstvena zaštita i zdravstveno osiguranje

Clanak 41.

Sredstva za osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika osiguravaju se u državnom proracunu.

Clanak 42.

Rocnici, kadeti i pricuvnici za vrijeme službe u Oružanim snagama ostvaruju osnovno zdravstveno osiguranje na teret državnog proracuna ako nisu zdravstveno osigurani po drugoj osnovi.

Clanak 43.

Ministar obrane propisuje postupak i ovlasti u postupku ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu i prava na zdravstveno osiguranje za pripadnike Oružanih snaga.

Clanak 44.

Rocnici, kadeti i pricuvnici i nakon otpusta iz Oružanih snaga imaju pravo na zdravstvenu zaštitu na trošak Ministarstva obrane do izljecenja, odnosno dok nadležno tijelo mirovinskog osiguranja donese ocjenu radne sposobnosti:

– zbog ozljede ili bolesti koje su zadobili za vrijeme službe u Oružanim snagama a koje su izravna posljedica obavljanja službe,

– zbog bolesti koja je nastala prije stupanja u Oružane snage, a tijekom službe je došlo do njezina pogoršanja i zbog koje su otpušteni iz Oružanih snaga.

Osobe iz stavka 1. ovoga clanka imaju pravo na zdravstvenu zaštitu nakon otpusta iz Oružanih snaga:

– ako prijave ozljedu ili bolest zdravstvenoj komisiji Ministarstva obrane (u nastavku teksta: zdravstvena komisija),

– ako zdravstvena komisija utvrdi da je ozljeda ili bolest nastala tijekom službe u Oružanim snagama kao neposredna posljedica službe u Oružanim snagama.

Ministar obrane uredit ce nacin, postupak i ovlasti u postupku ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu osoba iz stavka 1. ovoga clanka.

Clanak 45.

Ocjenu zdravstvene sposobnosti za prijam u službu, prestanak službe i ostala stanja u službi utvrduju zdravstvene komisije.

Zdravstvene komisije imaju 5 clanova i sastavljene su od doktora medicine ili specijalista odredene grane zdravstvene struke i psihologa te diplomiranih pravnika.

Ministar obrane donosi odluku o osnivanju i djelokrugu rada zdravstvenih komisija iz stavka 2. ovoga clanka.

Kada zdravstvena komisija utvrduje je li ozljeda ili bolest osoba iz clanka 44. stavka 1. ovoga Zakona nastala za vrijeme službe u Oružanim snagama ili je neposredna posljedica obavljanja službe, u sastav zdravstvene komisije osim osoba iz stavka 2. ovoga clanka ulaze i doktor medicine i psiholog koje odredi ministar zdravstva.

Ministar obrane donosi pravilnik o mjerilima za ocjenu zdravstvene sposobnosti za službu, o zdravstvenim pregledima i psihološkim ispitivanjima radi utvrdivanja zdravstvene sposobnosti te o periodickim zdravstvenim pregledima i psihološkim ispitivanjima radi utvrdivanja zdravstvene sposobnosti. Periodicki zdravstveni pregledi i psihološka ispitivanja provodit ce se u razdobljima od 2 do 5 godina.

Zdravstveni pregledi i psihološka ispitivanja potrebna za donošenje ocjene zdravstvene sposobnosti provode se u Ministarstvu obrane ili u zdravstvenim ustanovama.

Clanak 46.

Ocjena zdravstvene sposobnosti djelatne vojne osobe, službenika i namještenika donosi se na:

– zahtjev djelatne vojne osobe, službenika i namještenika,

– zahtjev nadredenog zapovjednika samostalne bojne, njemu ravne ili više razine,

– prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite.

Zapovjednik na dužnosti zapovjednika samostalne bojne, njemu ravne ili više razine obvezan je tražiti da se djelatnu vojnu osobu, službenika i namještenika uputi na ocjenu zdravstvene sposobnosti ako se djelatna vojna osoba, službenik ili namještenik nalazi na lijecenju, odnosno bolovanju neprekidno 6 mjeseci, odnosno s prekidima 12 mjeseci u posljednje dvije godine.

2. Socijalna skrb

Clanak 47.

Kadet kojeg se zbog zdravstvene nesposobnosti za djelatnu vojnu službu zbog ozljede ili bolesti nastale u izravnoj svezi sa školovanjem otpusti sa školovanja ima pravo na novcanu pomoc za nastavak školovanja u drugoj školi istog stupnja.

Ministar obrane propisuje postupak ostvarivanja prava na novcanu pomoc i visinu novcane pomoci iz stavka 1. ovoga clanka.

Clanak 48.

Obitelji pripadnika Oružanih snaga koji pogine ili umre pripada naknada pogrebnih troškova.

Pod troškovima iz stavka 1. ovoga clanka smatraju se:

– troškovi lijesa i prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta pogreba,

– putni troškovi za dva pratitelja,

– troškovi grobnog mjesta ako ga obitelj nema,

– troškovi kremiranja,

– ostali troškovi uobicajeni u mjestu u kojem se obavlja pogreb.

Clanovima obitelji pripadnika Oružanih snaga u smislu odredaba ovoga Zakona smatraju se: bracni drug, odnosno izvanbracni drug, djeca, roditelji, maceha, ocuh, posvojitelj i posvojcad.

Prvenstvo u ostvarivanju prava osoba iz stavka 3. ovoga clanka utvrduje se prema propisima o nasljedivanju. Clanovi obitelji iz istoga nasljednog reda ostvaruju pravo prema medusobnom sporazumu.

Clanak 49.

Pravo na jednokratnu novcanu pomoc ostvaruje pripadnik Oružanih snaga koji u miru u obavljanju službe ili u svezi sa službom bez svoje krivnje zadobije ranu ili ozljedu.

Ako osoba iz stavka 1. ovoga clanka pogine ili umre od zadobivene rane ili ozljede, jednokratna novcana pomoc pripada njezinoj obitelji.

Ministar obrane utvrduje iznos, uvjete i postupak za ostvarivanje prava na jednokratnu novcanu pomoc.

Clanak 50.

Djelatne vojne osobe, službenici i namještenici kolektivno se osiguravaju od posljedica nesretnog slucaja za vrijeme obavljanja službe.

O uvjetima i nacinu ostvarivanja prava iz stavka 1. ovoga clanka ministar obrane donosi poseban propis.

Za pripadnike Oružanih snaga uplacuje se dodatni doprinos za slucaj ozljede na radu i profesionalne bolesti u skladu s propisima o zdravstvenom osiguranju.

Clanak 51.

Bracni drug pripadnika Oružanih snaga koji je poginuo ili umro od rane, ozljede ili bolesti zadobivenih u svezi sa službom, a koji nema uvjeta za obiteljsku mirovinu, može na osobni zahtjev biti upucen na osposobljavanje radi stjecanja IV. stupnja strucne spreme ako u trenutku smrti nije imao nikakvu strucnu spremu niti je bio u radnom odnosu.

Osposobljavanje iz stavka 1. ovoga clanka može trajati najdulje 4 godine.

Zahtjev za osposobljavanje iz stavka 1. ovoga clanka može se podnijeti u roku od 2 godine od dana smrti pripadnika Oružanih snaga.

Za vrijeme osposobljavanja bracni drug pripadnika Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga clanka ima pravo na mjesecnu novcanu naknadu u iznosu koji odredi ministar obrane.

Mjesecna novcana naknada isplacuje se iz državnog proracuna.

Odredbe stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga clanka odgovarajuce se primjenjuju i na djelatne vojne osobe, službenike i namještenike kod kojih nastupi invaliditet tijekom obavljanja službe zbog kojeg nisu u mogucnosti obavljati dotadašnje poslove.

V. ODGOVORNOST VOJNIH OSOBA, SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

A. KAZNENA ODGOVORNOST

Clanak 52.

Pripadnici Oružanih snaga odgovaraju za kaznena djela po odredbama Kaznenog zakona i drugih zakona.

Kaznena odgovornost ne iskljucuje stegovnu odgovornost ako djelo koje je predmet kaznenog postupka predstavlja i kršenje vojne stege.

Stegovni postupak vodi se bez obzira na tijek kaznenog postupka.

Clanak 53.

Ovlaštene službene osobe Vojne policije provode operativnu i kriminalisticku obradu nad pripadnicima Oružanih snaga za koje postoje osnove sumnje da su u službi ili u svezi sa službom izvršili kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.

Pri obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga clanka ovlaštene službene osobe Vojne policije u postupanju prema pripadnicima Oružanih snaga imaju obveze i ovlasti prema Zakonu o kaznenom postupku.

B. PREKRŠAJNA ODGOVORNOST

Clanak 54.

Pripadnici Oružanih snaga odgovaraju za prekršaje prema opcim propisima o prekršajima.

C. STEGOVNA ODGOVORNOST

1. Opcenito o stegovnoj odgovornosti

Clanak 55.

Vojna je stega tocno, potpuno i pravodobno obavljanje poslova i zadaca u Oružanim snagama u skladu s ovim Zakonom, pravilnikom iz clanka 30. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, drugim propisima, pojedinacnim aktima i zapovijedima nadredenih osoba, te poštovanje nacela ponašanja u vojnoj službi i izvan nje.

Pripadnika Oružanih snaga ne može se smatrati stegovno odgovornim za djelo koje prije nego što je pocinjeno nije propisom bilo odredeno kao kršenje vojne stege niti mu može biti izrecena stegovna sankcija koja prije nego što je djelo pocinjeno nije propisom predvidena kao stegovna mjera, odnosno stegovna kazna.

2. Pojam i vrste kršenja vojne stege

Clanak 56.

Kršenjem vojne stege smatra se svako ponašanje suprotno odredbi clanka 55. stavka 1. ovoga Zakona.

Kršenje vojne stege može biti lakše i teže.

Teže kršenje vojne stege predstavlja stegovni prijestup. Lakše kršenje vojne stege predstavlja stegovnu pogrešku. Stegovni prijestupi i stegovne pogreške utvrdene su u odredbama ovoga Zakona.

2.1. Stegovna pogreška i stegovni prijestup

Clanak 57.

Stegovne pogreške su:

– nepravodobno ili nepotpuno izvršenje zapovijedi, odluka i naloga nadredenoga,

– ucestalo kašnjenje u službu ili na dužnost ili raniji odlasci s dužnosti ili iz službe,

– neopravdani izostanak iz službe ili s dužnosti u trajanju od jednog dana,

– neobavješcivanje nadredenog o sprijecenosti dolaska u službu ili na dužnost u roku od 24 sata,

– povreda propisa o nošenju vojne odore, vojnickom izgledu i osobnoj higijeni,

– neuljudan odnos prema suradnicima, podredenima i nadredenima,

– povreda propisa o pozdravljanju, obracanju, predstavljanju i javljanju,

– drugo postupanje suprotno propisima iz podrucja obrane kojim se ne nanosi šteta imovini Republike Hrvatske.

Clanak 58.

Stegovni prijestupi su:

– neizvršenje ili odbijanje izvršenja zapovijedi, odluka ili naloga nadredenoga,

– samovoljno napuštanje postrojbe ili ustanove,

– samovolja u obavljanju službe ili dužnosti,

– nesavjesno ili nemarno obavljanje službe,

– zloporaba položaja ili prekoracenje službenih ovlasti,

– povreda propisa o stražarskoj službi,

– nanošenje štete vojnoj imovini ili drugoj imovini u svezi s obavljanjem službe,

– povreda propisa o cuvanju tajnih podataka obrane,

– neopravdani izostanak iz službe ili s dužnosti u trajanju od 2 do 5 dana,

– krivotvorenje izvješca ili podnošenje lažnih izvješca,

– krivotvorenje, uništenje ili prikrivanje službenih isprava, službenih knjiga ili predmeta,

– nepoduzimanje propisanih, zapovjedenih ili drugih mjera potrebnih za ocuvanje života i zdravlja ljudi te ispravnosti tehnike i objekata,

– neudovoljavanje i nepostupanje u skladu sa zahtjevom vojnostegovnog tužiteljstva ili vojnostegovnog suda,

– postupak kojim se vrijeda dostojanstvo podredenih, mladih, po spolu, po vjeri i po naciji, a osobito seksualno zlostavljanje ili uznemiravanje, odnosno postupak kojim se krše prava koja im po propisima pripadaju,

– nedolicno ponašanje koje nanosi štetu ugledu Ministarstvu obrane i Oružanih snaga,

– prikrivanje ili neprijavljivanje pocinitelja stegovnih prijestupa i stegovnih pogrešaka,

– obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili bez prethodnog odobrenja ministra obrane,

– povreda propisa o politickom djelovanju i sindikalnom organiziranju u Oružanim snagama,

– ponavljanje stegovnih pogrešaka (dvije ili više stegovnih pogrešaka u godini),

– izvršenje kaznenog djela za koje se pokrece postupak po službenoj dužnosti, odnosno postojanje osnovane sumnje da je izvršeno takvo djelo,

– drugo postupanje suprotno propisima iz podrucja obrane kojim se nanosi šteta imovini Republike Hrvatske.

3. Osobe koje mogu biti odgovorne za kršenje

vojne stege

Clanak 59.

Za kršenje vojne stege odgovaraju pripadnici Oružanih snaga dok su u službi u Oružanim snagama.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga clanka, ako je stegovni postupak pokrenut za vrijeme trajanja službe, djelatni casnici i docasnici odgovaraju za stegovne prijestupe pocinjene tijekom službe u Oružanim snagama i nakon prestanka službe.

Pripadnici Oružanih snaga koji u tijeku obavljanja službe ili izvan nje prekrše vojnu stegu podliježu stegovnoj odgovornosti ako su prekršili vojnu stegu s namjerom ili iz nehaja.

4. Stegovne sankcije

4. 1. Opcenito o stegovnim sankcijama

Clanak 60.

Za kršenje vojne stege pociniteljima se izricu stegovne sankcije: stegovne mjere i stegovne kazne.

Za stegovne pogreške izricu se stegovne mjere, a za stegovne prijestupe stegovne kazne.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga clanka, za stegovne prijestupe rocnika, kadeta i pricuvnih vojnika vojnostegovno vijece izrice stegovne mjere propisane odredbama ovoga Zakona.

Za jedno ili više kršenja vojne stege o kojima se istodobno odlucuje izrice se samo jedna stegovna mjera ili jedna stegovna kazna.

Clanak 61.

Pri odabiru vrste i mjere stegovne sankcije uzima se u obzir: vrsta kršenja vojne stege, posljedice kršenja vojne stege, stupanj krivnje osobe protiv koje se vodi postupak, pobude iz kojih je prekršena vojna stega, okolnosti u kojima je prekršena vojna stega, dotadašnji rad i ponašanje osobe protiv koje se vodi postupak, narav njezina posla, njezin odnos prema ošteceniku i naknadi štete prouzrocene kršenjem vojne stege, te druge olakotne i otegotne okolnosti.

Clanak 62.

Nacelnik Glavnog stožera najmanje jednom godišnje predlaže ministru obrane donošenje obvezujucih uputa za sudove i tužiteljstva poradi utvrdivanja jedinstvene stegovne politike u provodenju vojnostegovnih postupaka.

Clanak 63.

Pri odlucivanju o odgovornosti za kazneno djelo protiv Oružanih snaga o kojemu se prema odredbama Kaznenog zakona može odlucivati u vojnostegovnom postupku, vojnostegovni sud može okrivljeniku izreci odgovarajucu stegovnu sankciju.

4.2. Stegovne mjere

Clanak 64.

Stegovne mjere su:

– opomena,

– ukor,

– prekoredna služba u trajanju do tri smjene,

– zabrana izlaska iz vojarne u trajanju do 10 dana,

– smanjenje place od 5% do 20% u trajanju od 1 do 3 mjeseca,

– vojnicki pritvor u trajanju do 15 dana.

Stegovna mjera iz stavka 1. podstavka 3. ovoga clanka može se izreci samo rocnicima, kadetima i pricuvnicima.

Stegovne mjere iz stavka 1. podstavka 4. i 6. ovoga clanka mogu se izreci samo rocnicima, kadetima, pricuvnim i djelatnim vojnicima.

Stegovna mjera iz stavka 1. podstavka 5. ovoga clanka ne može se izreci rocnicima, kadetima i pricuvnicima.

Stegovnu mjeru iz stavka 1. podstavka 6. ovoga clanka može izreci samo vojnostegovno vijece.

4.3. Stegovne kazne

Clanak 65.

Stegovne kazne su:

– zaustavljanje u napredovanju u službi i promaknucu u trajanju od 1 do 4 godine,

– smanjenje place od 21% do 33% u trajanju od 4 do 12 mjeseci,

– vojnicki pritvor u trajanju do 30 dana,

– prevodenje cina u neposredno niži cin,

– oduzimanje cina,

– smjenjivanje s dužnosti uz raspored na ustrojbeno mjesto neposredno nižeg cina u trajanju od 1 do 3 godine,

– smjenjivanje sa zapovjedne odnosno voditeljske dužnosti uz zabranu imenovanja na takvu dužnost u trajanju od 1 do 5 godina,

– prestanak djelatne službe.

Clanak 66.

Stegovna kazna zaustavljanja u napredovanju u službi i promaknucu može se izreci samo djelatnim vojnim osobama, pricuvnim casnicima i docasnicima.

Stegovna kazna smanjenja place može se izreci samo djelatnim vojnim osobama, službenicima i namještenicima.

Stegovna kazna vojnickog pritvora može se izreci samo djelatnim vojnicima.

Stegovne kazne prevodenja u neposredno niži cin i oduzimanja cina mogu se izreci samo vojnim osobama.

Stegovna kazna smjenjivanja s dužnosti uz raspored na ustrojbeno mjesto neposredno nižeg cina u trajanju od 1 do 3 godine može se izreci svim pripadnicima Oružanih snaga. Casnika se ne može rasporediti na ustrojbeno mjesto docasnika, a docasnika na ustrojbeno mjesto vojnika.

Stegovna mjera smjenjivanja sa zapovjedne, odnosno voditeljske dužnosti uz zabranu imenovanja na takvu dužnost u trajanju od 1 do 5 godina može se izreci svim pripadnicima Oružanih snaga rasporedenima na zapovjedne odnosno voditeljske dužnosti.

Stegovna kazna prestanka službe može se izreci djelatnim vojnim osobama, službenicima i namještenicima.

5. Zastara

5.1. Zastara pokretanja i vodenja stegovnog postupka

Clanak 67.

Pokretanje stegovnog postupka zbog stegovne pogreške zastarijeva nakon proteka 3 mjeseca od dana kad je nadredena osoba postavljena na dužnost zapovjednika satnije, njoj ravne ili više razine saznala za izvršenu povredu i pocinitelja, ali najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana izvršenja povrede, a postupak se mora završiti u roku od 6 mjeseci od dana pokretanja.

Pokretanje stegovnog postupka zbog stegovnog prijestupa zastarijeva nakon proteka 12 mjeseci od dana kad je nadredena osoba postavljena na dužnost zapovjednika brigade, njoj ravne ili više razine saznala za stegovni prijestup, ali najkasnije u roku od 2 godine od izvršenog prijestupa, a postupak se mora završiti u roku od 2 godine od dana pokretanja.

Zastara pokretanja i vodenja stegovnog postupka zbog stegovnog prijestupa koji ima obilježja kaznenog djela za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti te je u povodu istoga kaznenog djela u tijeku postupak pred nadležnim državnim odvjetništvom ili sudom ili je kazneni postupak vec okoncan pravomocnom osudujucom presudom, nastupa istodobno kad i zastara progona zbog kaznenog djela.

5.2. Zastara izvršenja stegovne sankcije

Clanak 68.

Zastara izvršenja stegovne kazne nastupa nakon proteka 3 mjeseca od dana kad je odluka o stegovnoj kazni postala konacna, a zastara izvršenja stegovne mjere nakon proteka 2 mjeseca od dana kad je stegovna mjera postala konacna.

Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga clanka, zastara izvršenja stegovne kazne prestanka službe nastupa nakon proteka 6 mjeseci od dana kad je odluka o kazni postala konacna.

Zastara izvršenja stegovne kazne prekida se svakom radnjom usmjerenom na izvršenje kazne.

Zastara izvršenja stegovne kazne nastupa u svakome slucaju kada protekne dvaput onoliko vremena koliko je propisano u stavku 1. i 2. ovoga clanka.

6. Stegovni postupak

Clanak 69.

Stegovni postupak provodi se u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilnika iz clanka 30. stavka 1. podstavka 4. ovoga Zakona.

Stegovni postupak zbog stegovne pogreške pokrece se donošenjem rješenja nadredene osobe na dužnosti zapovjednika satnije, njoj ravne ili više razine, a zbog stegovnog prijestupa podnošenjem stegovne prijave nadredene osobe na dužnosti zapovjednika brigade, njoj ravne ili više razine vojnostegovnom tužiteljstvu.

Stegovnu prijavu za stegovni prijestup mogu podnijeti i osobe koje nisu navedene u stavku 2. ovoga clanka preko Vojne policije.

Vojnostegovni tužitelj može i samoinicijativno pokrenuti stegovni postupak.

U slucajevima iz stavka 4. ovoga clanka stegovni postupak smatra se pokrenutim danom podnošenja optužnog prijedloga.

Clanak 70.

O stegovnoj odgovornosti osobe protiv koje se vodi stegovni postupak odlucuje:

– za stegovne pogreške - nadredena osoba na dužnosti zapovjednika satnije, nacelnika službe ili njima ravnih ili viših ustrojstvenih cjelina, odnosno vojnostegovno vijece,

– za stegovne prijestupe rocnika, kadeta i pricuvnih vojnika dok su u vojnoj službi - vojnostegovno vijece,

– za stegovne prijestupe ostalih vojnih osoba, službenika i namještenika - vojnostegovni sudovi.

U postupku utvrdivanja stegovne odgovornosti ovlaštena osoba i vojnostegovno vijece odlucuju rješenjem, a vojnostegovni sud rješenjem i presudom.

Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga clanka dopuštena je žalba u roku od 3 dana od dana primitka, a protiv presude u roku od 8 dana od dana primitka.

Protiv odluka Višega vojnostegovnog suda može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.

O žalbama za izrecene mjere opomene i ukora odlucuje osoba koja je nadredena osobi koja je izrekla stegovnu mjeru, a o ostalim žalbama nadležni vojnostegovni sud.

Clanak 71.

Osoba protiv koje se vodi postupak pred vojnostegovnim sudom ima pravo braniti se sama ili uz strucnu pomoc branitelja.

7. Vojnostegovna vijeca

Clanak 72.

Vojnostegovna vijeca osnivaju se u Oružanim snagama zbog raspravljanja i odlucivanja o stegovnim pogreškama vojnih osoba, službenika i namještenika te o stegovnim prijestupima rocnika, kadeta i pricuvnih vojnika.

Vojnostegovna vijeca sastoje se od triju clanova od kojih je jedan predsjednik vijeca.

Clanove vojnostegovnog vijeca imenuje svojom zapovijedi osoba na ustrojbenom mjestu razine zapovjednika brigade, njemu ravne ili više razine.

8. Vojnostegovni sudovi i tužiteljstva

8.1. Opcenito o vojnostegovnim sudovima

Clanak 73.

Vojnostegovni sudovi su ustrojstvene cjeline Ministarstva obrane koje samostalno odlucuju o stegovnim prijestupima pripadnika Oružanih snaga, osim o stegovnim prijestupima rocnika, kadeta i pricuvnih vojnika.

Vojnostegovni su sudovi za svoj rad odgovorni ministru obrane, odnosno osobi koju on ovlasti.

Clanak 74

U Ministarstvu obrane osnivaju se prvostupanjski vojnostegovni sudovi i Viši vojnostegovni sud.

Sjedišta vojnostegovnih sudova odreduju se ustrojem Ministarstva obrane.

8.2. Opcenito o vojnostegovnim tužiteljstvima

Clanak 75.

Vojnostegovna tužiteljstva su ustrojstvene cjeline Ministarstva obrane koje samostalno i na temelju prijave nadležnih osoba progone pocinitelje stegovnih prijestupa, a za svoj su rad odgovorna ministru obrane, odnosno osobi koju on ovlasti.

U Ministarstvu obrane osnivaju se prvostupanjska vojnostegovna tužiteljstva i Više vojnostegovno tužiteljstvo.

Sjedišta vojnostegovnih tužiteljstava odreduju se ustrojem Ministarstva obrane.

8.3. Stvarna nadležnost vojnostegovnih sudova i tužiteljstava

Clanak 76.

Prvostupanjski vojnostegovni sudovi stvarno su nadležni da:

– sude u prvom stupnju djelatnim vojnim osobama, pricuvnim casnicima i pricuvnim docasnicima, te službenicima i namještenicima za pocinjene stegovne prijestupe,

– odlucuju o žalbama protiv rješenja vojnostegovnih vijeca o izricanju stegovnih mjera,

– odlucuju o žalbama protiv rješenja o udaljenju iz službe,

– sude u prvom stupnju za kaznena djela o kojima se prema odredbama Kaznenog zakona može odluciti u stegovnom postupku,

– odlucuju o prijedlogu za obnovu postupka,

– izdaju potvrde o vojnostegovnoj kažnjavanosti za stegovne prijestupe.

Viši vojnostegovni sud stvarno je nadležan da:

– odlucuje o žalbama protiv odluka prvostupanjskih vojnostegovnih sudova,

– odlucuje o prijenosu i sukobu nadležnosti izmedu vojnostegovnih sudova,

– prati i uskladuje sudsku praksu,

– daje obvezne naputke i smjernice za rad prvostupanjskih vojnostegovnih sudova.

Clanak 77.

Vojnostegovni tužitelji stvarno su nadležni da:

– progone pocinitelje stegovnih prijestupa kada za to postoje uvjeti,

– podnose optužne prijedloge,

– zastupaju optužbu pred vojnostegovnim sudom,

– donose rješenja o odbacaju vojnostegovnih prijava,

– provode i druge radnje u postupku u skladu s posebnim propisima.

Viši vojnostegovni tužitelj stvarno je nadležan da:

– zastupa optužbu pred Višim vojnostegovnim sudom,

– iz opravdanih razloga preuzme stegovni progon u pojedinom predmetu od vojnostegovnog tužitelja ili da stegovni progon povjeri njegovu zamjeniku ili drugom vojnostegovnom tužitelju,

– odlucuje o prijenosu i sukobu nadležnosti izmedu vojnostegovnih tužiteljstava,

– daje obvezatne naputke i smjernice za rad vojnostegovnim tužiteljima kada je to potrebno radi jedinstvene primjene zakona i drugih propisa,

– daje naloge i upute vojnostegovnim tužiteljima za rješavanje pojedinih predmeta,

– odlucuje o žalbama protiv rješenja o odbacaju vojnostegovnih prijava prvostupanjskih vojnostegovnih tužitelja,

– prati i uskladuje praksu vojnostegovnih tužitelja u postupanju.

8.4. Mjesna nadležnost vojnostegovnih sudova i tužiteljstava

Clanak 78.

Ministar obrane donosi odluku u kojoj utvrduje mjesnu nadležnost vojnostegovnih sudova i tužiteljstava.

8.5. Sastav i poslovanje vojnostegovnih sudova i tužiteljstava

Clanak 79.

Vojnostegovni sudovi sastoje se od predsjednika suda, odredenog broja sudaca od kojih je jedan i zamjenik predsjednika te sudaca porotnika.

Vojnostegovna tužiteljstva sastoje se od tužitelja i odredenog broja njegovih zamjenika.

Clanak 80.

Uredsko poslovanje vojnostegovnih sudova i vojnostegovnih tužiteljstava ureduje se poslovnikom o radu vojnostegovnih sudova i poslovnikom o radu vojnostegovnih tužiteljstava.

Poslovnike o radu vojnostegovnih sudova i tužiteljstava donijet ce ministar obrane na prijedlog predsjednika Višega vojnostegovnog suda i Višega vojnostegovnog tužitelja u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

8.6. Sastav vijeca

Clanak 81.

Prvostupanjski vojnostegovni sudovi sude u vijecu od 3 suca od kojih jedan profesionalno obnaša dužnost.

Viši Vojnostegovni sud sudi u vijecu od 3 suca koji profesionalno obnašaju dužnost.

Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga clanka, kad se sudi generalima, odnosno admiralima vojnostegovni sud sudi u vijecu od 5 sudaca od kojih 3 suca profesionalno obnašaju dužnost, a najmanje jedan sudac od 5 sudaca ima osobni cin generala, odnosno admirala.

U postupcima u povodu žalbe protiv rješenja o izrecenoj stegovnoj mjeri i žalbe protiv rješenja o udaljenju iz službe odlucuje sudac pojedinac.

8.7. Imenovanje i razrješenje vojnostegovnih sudaca i tužitelja, te svecana prisega

Clanak 82.

Predsjednike vojnostegovnih sudova, vojnostegovne suce, vojnostegovne tužitelje i njihove zamjenike imenuje i razrješuje ministar obrane u skladu s ovim Zakonom, iz reda casnika pravne struke s položenim pravosudnim ispitom.

Osobe iz stavka 1. ovoga clanka koje nemaju položen pravosudni ispit dužne su ga položiti u roku od 2 godine od dana imenovanja.

Predsjednici vojnostegovnih sudova, vojnostegovni suci, vojnostegovni tužitelji i njihovi zamjenici profesionalno obnašaju dužnost.

Clanak 83.

Predsjednici vojnostegovnih sudova, vojnostegovni suci i suci porotnici te vojnostegovni tužitelji i njihovi zamjenici prije stupanja na dužnost daju svecanu prisegu pred ministrom obrane i nacelnikom Glavnog stožera.

Tekst svecane prisege glasi: »Prisežem svojom cašcu d