na početnu stranicu >

      

 

    

 

Zakon o obrani

GODIŠTE 2002. BROJ 33, ZAGREB, 29.3.2002 ISSN 0027-7932

 

 

HRVATSKI SABOR

709

 

Na temelju clanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

 

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O OBRANI

Proglašavam Zakon o obrani, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 19. ožujka 2002.

 

Broj: 01-081-02-1297/2

Zagreb, 25. ožujka 2002.

 

Predsjednik

Republike Hrvatske

Stipe Mesic, v. r.

 

ZAKON O OBRANI

Glava I.

 

TEMELJNE ODREDBE

 

Clanak 1.

 

Ovim se Zakonom ureduje obrambeno ustrojstvo i funkcioniranje obrambenog sustava Republike Hrvatske, nadležnosti tijela državne vlasti u podrucju obrane, upravljanje, rukovodenje, zapovijedanje i demokratski nadzor nad Oružanim snagama Republike Hrvatske, dužnosti i prava gradana u obrani suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

 

Clanak 2.

 

Temeljna svrha obrane je odvracanje napada na Republiku Hrvatsku, zaštita njezina suvereniteta, neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti i sigurnosti gradana.

 

Obrana se Republike Hrvatske može provoditi i u suradnji s medunarodnim obrambenim organizacijama kojima je Republika Hrvatska pristupila ili im pristupa, u skladu s Ustavom, zakonima i medunarodnim ugovorima.

 

Clanak 3.

 

Temeljni pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Zakonu imaju sljedeca znacenja:

 

1) Obrana je državna funkcija od posebne društvene važnosti cije provodenje ostvaruju oružane snage, tijela državne vlasti, lokalna i podrucna (regionalna) samouprava, pravne osobe nositelji obrambenih priprema, organizacije za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u obrani slobode, suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti i drugih društvenih vrijednosti u miru i ratu, u neposrednoj ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

 

2) Obrambeni sustav je dio sustava nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske koji predstavlja jedinstveni oblik ustrojstva i pripreme nositelja vojne i civilne obrane usmjerenih na ostvarivanje ciljeva obrane.

 

3) Vojna obrana je sustav institucija i aktivnosti usmjerenih na pripreme za obranu i obranu države vojnim sredstvima. Vojna obrana obuhvaca Oružane snage Republike Hrvatske i strukture nadležne za upravljanje, rukovodenje i zapovijedanje njima.

 

4) Civilna obrana je sustav institucija i aktivnosti usmjerenih na pripreme za obranu i obranu države nevojnim sredstvima. Civilna obrana obuhvaca tijela državne vlasti, lokalne i podrucne (regionalne) samouprave, pravne osobe nositelje obrambenih priprema te organizacije za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara.

 

Civilna obrana nevojnim sredstvima i nacinima osigurava djelovanje vlasti, gospodarstva i društvenih djelatnosti, opskrbu i zaštitu radi preživljavanja stanovništva te podupire vojnu obranu države.

 

5) Oružane snage su namjenski ustrojene snage Republike Hrvatske, pripremljene i razvijene za obranu države vojnim sredstvima.

 

Službeni naziv oružanih snaga u Republici Hrvatskoj jest: Oružane snage Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oružane snage).

 

6) Stanje neposredne ugroženosti je stanje sigurnosnog okruženja Republike Hrvatske u kojem postoje ociti pokazatelji izravnih operativnih priprema oružanih snaga druge države za poduzimanje postupaka i aktivnosti usmjerenih na povredu suvereniteta i neovisnosti te stanje u državi u kojem su zbog oružanoga, teroristickog ili drugoga nasilnog djelovanja dovedeni u pitanje neovisnost ili teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske.

 

7) Ratno stanje je stanje u državi u kojem su zbog oružanog djelovanja druge države, teroristickog ili drugoga nasilnog djelovanja veceg opsega izravno dovedeni u pitanje suverenitet, neovisnost ili teritorijalna cjelovitost.

 

Clanak 4.

 

Nositelji vojne i civilne obrane u miru provode pripreme države za obranu u ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti, u slucajevima velikih prirodnih nepogoda, tehnicko-tehnoloških i ekoloških nesreca te velikih poremecaja u pojedinim gospodarskim djelatnostima.

 

Osim priprema iz stavka 1. ovoga clanka, Ministarstvo obrane i Oružane snage provode pripreme za sudjelovanje u medunarodnim mirovnim i humanitarnim operacijama.

 

Clanak 5.

 

Temeljni dokumenti u podrucju obrane su: Strategija obrane Republike Hrvatske, Vojna strategija Republike Hrvatske i Plan obrane Republike Hrvatske.

 

Strategija obrane Republike Hrvatske temeljni je konceptualni dokument kojim se dugorocno ureduje angažiranje raspoloživih obrambenih resursa u odgovoru na sigurnosne izazove te se projektiraju osnove njihova buduceg razvoja.

 

Vojna strategija Republike Hrvatske konceptualni je dokument kojim se podrobnije razraduju vojne sposobnosti Oružanih snaga definirane Strategijom obrane Republike Hrvatske te se utvrduje struktura Oružanih snaga, nacela organizacije i uporaba Oružanih snaga.

 

Plan obrane Republike Hrvatske skup je dokumenata na temelju kojih nositelji obrambenih priprema planiraju vlastito sudjelovanje u pripremama za ostvarivanje ciljeva obrane bez obzira na podrucje njihove nadležnosti u okviru obrambenog sustava.

 

Glava II.

 

NADLEŽNOSTI TIJELA DRŽAVNE VLASTI I UPRAVE U PODRUCJU OBRANE

 

1. Hrvatski sabor

 

Clanak 6.

 

Hrvatski sabor ostvaruje demokratski nadzor nad Oružanim snagama.

 

Hrvatski sabor:

 

– donosi Strategiju obrane Republike Hrvatske,

 

– odlucuje o visini sredstava za financiranje obrane,

 

– usvaja Dugorocni plan razvoja Oružanih snaga,

 

– utvrduje stanje neposredne ugroženosti i ratno stanje, a prijedlog može podnijeti i Predsjednik Republike Hrvatske uz supotpis predsjednika Vlade Republike Hrvatske,

 

– raspravlja i usvaja Godišnje izvješce Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) o spremnosti obrambenog sustava, provodenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oru­žanim snagama,

 

– odlucuje o izlasku ili djelovanju Oružanih snaga izvan granica Republike Hrvatske, odnosno o ulasku ili djelovanju oružanih snaga drugih država na teritoriju Republike Hrvatske u okviru vježba, osim o izlasku, odnosno ulasku Oružanih snaga u okviru medunarodnih obrambenih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili im pristupa na temelju medunarodnih ugovora te radi pružanja humanitarne pomoci,

 

– raspravlja, zauzima stajališta i utvrduje prijedloge zakona i drugih propisa iz podrucja obrane,

 

– razmatra ostvarenje Plana obrane Republike Hrvatske i provedbu obrambenih priprema,

 

– nadzire funkcioniranje sigurnosnog sustava,

 

– daje mišljenje na prijedlog imenovanja i razrješenja nacel­nika Glavnog stožera Oružanih snaga (u daljnjem tekstu: nacelnik Glavnog stožera).

 

2. Predsjednik Republike Hrvatske

 

Clanak 7.

 

Predsjednik Republike Hrvatske vrhovni je zapovjednik Oružanih snaga (u daljnjem tekstu: vrhovni zapovjednik).

 

Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga:

 

1. podnosi prijedlog za utvrdivanje stanja neposredne ugro­ženosti i ratnog stanja uz supotpis predsjednika Vlade Re­pub­like Hrvatske,

 

2. daje suglasnost na Prijedlog strategije obrane Republike Hrvatske,

 

3. donosi Vojnu strategiju Republike Hrvatske,

 

4. daje suglasnost na Prijedlog plana obrane Republike Hrvatske,

 

5. donosi Odluku o velicini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga,

 

6. donosi Odluku o vojnopodrucnoj podjeli Republike Hrvatske,

 

7. daje suglasnost na ustroj zapovjedništava, postrojba i ustanova Oružanih snaga,

 

8. odlucuje o opcoj mobilizaciji na prijedlog Vlade,

 

9. donosi Plan uporabe Oružanih snaga,

 

10. nalaže uvodenje mjera pripravnosti i mobilizaciju Oružanih snaga na prijedlog Vlade,

 

11. utvrduje osnove sustava vodenja i zapovijedanja Oružanim snagama na prijedlog ministra obrane,

 

12. donosi, na prijedlog ministra obrane i u skladu sa Strategijom obrane Republike Hrvatske, obvezujuce smjernice za iz­grad­nju borbene spremnosti Oružanih snaga,

 

13. nareduje uporabu Oružanih snaga i njihovih dijelova,

 

14. predstavlja Oružane snage u zemlji i inozemstvu,

 

15. daje mišljenje u postupku imenovanja ministra obrane,

 

16. imenuje nacelnika Glavnog stožera na prijedlog Vlade i nakon pribavljenog mišljenja nadležnog odbora Hrvatskoga sabora,

 

17. razrješuje dužnosti nacelnika Glavnog stožera, izravno ili na prijedlog Vlade i nakon pribavljenog mišljenja nadležnog odbora Hrvatskoga sabora,

 

18. imenuje i razrješuje dužnosti casnike u Oružanim snagama na ustrojbenom mjestu brigadira (kapetana bojnog broda), generala i admirala na prijedlog nacelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane,

 

19. imenuje i razrješuje dužnosti vojne izaslanike na prijedlog ministra obrane i uz prethodnu konzultaciju s ministrom vanjskih poslova,

 

20. dodjeljuje prve casnicke cinove,

 

21. promice u cinove casnike, generale i admirale na prijedlog ministra obrane,

 

22. donosi opca i osnovna pravila postupanja u Oružanim snagama u skladu s posebnim zakonom na prijedlog nacelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane.

 

Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga clanka vrhovni zapovjednik donosi zapovijedi, naredbe, smjernice, naloge, odluke, pravila i druge akte.

 

Vrhovni zapovjednik može na ministra obrane prenijeti obav­ljanje poslova iz svoje nadležnosti, osim poslova uporabe Oružanih snaga.

 

Za provodenje poslova iz stavka 4. ovoga clanka, ministar obrane donosi zapovijedi, naredbe, smjernice, naloge, odluke, pravila i druge akte.

 

3. Vlada

 

Clanak 8.

 

Vlada u podrucju obrane:

 

1. predlaže Hrvatskom saboru Strategiju obrane Republike Hrvatske,

 

2. predlaže visinu sredstava za financiranje obrane,

 

3. predlaže Hrvatskom saboru Dugorocni plan razvoja Oružanih snaga,

 

4. podnosi Hrvatskom saboru Godišnje izvješce o spremnosti obrambenog sustava, provodenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama,

 

5. donosi Plan obrane Republike Hrvatske,

 

6. utvrduje ratno ustrojstvo i odobrava planove obrane tijela državne uprave,

 

7. predlaže vrhovnom zapovjedniku opcu mobilizaciju,

 

8. predlaže vrhovnom zapovjedniku uvodenje mjera pri­prav­nosti i mobilizaciju Oružanih snaga,

 

9. donosi Odluku o pravnim osobama posebno važnima za obranu Republike Hrvatske,

 

10. donosi Odluku o proizvodima i uslugama posebno važnima za obranu Republike Hrvatske,

 

11. donosi Uredbu o kriterijima za rasporedivanje gradana i materijalnih sredstava za potrebe popune Oružanih snaga i druge potrebe obrane,

 

12. propisuje metodologiju za izradu planova obrane,

 

13. donosi svoj plan obrane,

 

14. utvrduje Prijedlog odluke o velicini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga,

 

15. utvrduje Prijedlog odluke o vojnopodrucnoj podjeli Republike Hrvatske,

 

16. donosi Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obrane,

 

17. donosi Odluku o broju uprava za obranu i ureda za obranu, o njihovim sjedištima i podrucjima na kojima djeluju,

 

18. donosi Uredbu o ustrojstvu službe kriptološke zaštite tajnih podataka u Republici Hrvatskoj,

 

19. donosi Uredbu o radnoj i materijalnoj obvezi,

 

20. prati i usmjerava razvoj, proizvodnju i promet naoružanja i vojne opreme u skladu s posebnim zakonom,

 

21. poduzima mjere za stvaranje, uporabu, korištenje, obnav­ljanje i razmještaj pricuve materijalnih sredstava za potrebe Oružanih snaga u ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti,

 

22. predlaže imenovanje i razrješenje nacelnika Glavnog stožera,

 

23. poduzima i druge mjere utvrdene zakonom.

 

Clanak 9.

 

U ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti Vlada obav­lja ove poslove:

 

1. osigurava provedbu mjera pripravnosti na teritoriju Re­pub­like Hrvatske,

 

2. osigurava prijelaz nositelja obrambenih priprema s mirnodopskog na ratno ustrojstvo i njihovo funkcioniranje prema planovima obrane,

 

3. poduzima mjere za provodenje preuzetih medunarodnih obveza u svezi s postupanjem s ratnim zarobljenicima, stranim državljanima i njihovom imovinom.

 

4. Tijela drŽavne uprave

 

a) Ministarstvo obrane

 

Clanak 10.

 

Ministarstvo obrane obavlja poslove koji se odnose na:

 

1. izradu Prijedloga strategije obrane Republike Hrvatske,

 

2. davanje suglasnosti na Prijedlog vojne strategije Repub­like Hrvatske,

 

3. predlaganje Plana obrane Republike Hrvatske i izradu svoga plana obrane,

 

4. izradu Godišnjeg izvješca o spremnosti obrambenog sustava, provodenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oru­žanim snagama,

 

5. donošenje ustroja zapovjedništava, postrojba i ustanova Oružanih snaga,

 

6. predlaganje osnova sustava vodenja i zapovijedanja Oru­žanim snagama,

 

7. uskladivanje planova obrane nositelja obrambenih priprema s Planom obrane Republike Hrvatske,

 

8. izradu Dugorocnog plana razvoja Oružanih snaga,

 

9. definiranje, uskladivanje, razvijanje i provodenje obrambene politike,

 

10. kreiranje obrambenog sustava i provedbu funkcija obrambenog planiranja, ukljucujuci strategijsko, razvojno, operativno i civilno-vojno krizno planiranje,

 

11. procjenu mogucih ratnih i drugih opasnosti kojima se ugrožava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Repub­like Hrvatske,

 

12. uredenje i pripremu teritorija i akvatorija za djelovanje Oružanih snaga,

 

13. predlaganje metodologije za izradu planova obrane,

 

14. provodenje pripravnosti, popune i mobilizacije Oružanih snaga te izvršavanje vojne i materijalne obveze,

 

15. planiranje, upravljanje, nadzor i provedbu obavještajnih, protuobavještajnih i sigurnosnih poslova u obrambenom sustavu,

 

16. planiranje i provedbu medunarodne vojne suradnje i poslova koji proizlaze iz preuzetih medunarodnih obveza Republike Hrvatske u podrucju obrane,

 

17. planiranje i provedbu civilno-vojne suradnje,

 

18. planiranje i provedbu kadrovske politike u Ministarstvu obrane te planiranje i nadzor nad upravljanjem osobljem i profesionalnim razvojem Oružanih snaga,

 

19. obrazovni sustav Oružanih snaga, znanstvenu i istra­živacku djelatnost,

 

20. informativnu, psihološku, kulturnu, vjersku, muzejsku, arhivsku, športsku, nakladnicku i drugu djelatnost,

 

21. ustrojavanje i provedbu kriptološke zaštite tajnih podataka,

 

22. planiranje i nadzor komunikacijskih i informacijskih sustava za potrebe obrane,

 

23. podupiranje i nadzor rada pravnih osoba koje se bave proizvodnjom naoružanja i vojne opreme i drugim djelatnostima od interesa za Oružane snage u skladu s posebnim zakonom,

 

24. planiranje, organiziranje i provedbu materijalnog i financijskog poslovanja,

 

25. materijalno zbrinjavanje,

 

26. planiranje, organiziranje i nadzor zdravstvene i veterinarske zaštite,

 

27. rješavanje o pravima i obvezama pravnih i fizickih osoba u podrucju obrane,

 

28. planiranje i provedbu nadzora u obavljanju upravnih i strucnih poslova u podrucju obrane,

 

29. organiziranje i uskladivanje rada s ostalim ministarstvima i drugim tijelima izvršne vlasti te tijelima lokalne, podrucne (regionalne) samouprave u provedbi planova i poslova obrane,

 

30. druge poslove obrane u skladu sa zakonima.

 

Ministarstvo obrane obavlja strucne poslove za potrebe vr­hov­nog zapovjednika u svezi s njegovim ovlastima u podrucju obrane.

 

Za obavljanje poslova iz djelokruga Ministarstva obrane ministar obrane donosi odluke, naredbe, naloge, smjernice, upute i propise za koje je ovlašten ovim Zakonom i drugim zakonima.

 

Ministar obrane odgovara vrhovnom zapovjedniku za pro­ved­bu zapovijedi u skladu s odredbama ovoga Zakona.

 

Clanak 11.

 

Glavni stožer Oružanih snaga (u daljnjem tekstu: Glavni stožer) u okviru Ministarstva obrane obavlja poslove koji se odnose na:

 

1. sudjelovanje u izradi Strategije obrane Republike Hrvat­ske,

 

2. izradu Prijedloga vojne strategije Republike Hrvatske,

 

3. izradu Prijedloga plana uporabe Oružanih snaga,

 

4. izradu Prijedloga odluke o velicini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga,

 

5. izradu Prijedloga odluke o vojnopodrucnoj podjeli Re­pub­like Hrvatske,

 

6. zapovijedanje Oružanim snagama u skladu sa zapovijedima vrhovnog zapovjednika i aktima ministra obrane,

 

7. pracenje i predlaganje unapredenja sustava vodenja i zapovijedanja Oružanim snagama,

 

8. izradu dijela Plana obrane Republike Hrvatske koji se odnosi na funkcioniranje vojne obrane,

 

9. izradu prijedloga i provedbu ustrojstva zapovjedništava, postrojba i ustanova Oružanih snaga,

 

10. provedbu personalnog upravljanja i profesionalnog razvoja u Oružanim snagama te planiranje i provedbu popune Oružanih snaga,

 

11. izgradnju, unutarnji nadzor i ocjenjivanje borbene spremnosti zapovjedništava, postrojba i ustanova Oružanih snaga,

 

12. planiranje, organiziranje i provedbu obavještajnih, protuobavještajnih i sigurnosnih poslova u Oružanim snagama,

 

13. pripremu prijedloga razvoja, opremanja i modernizaciju Oružanih snaga,

 

14. operativno planiranje i izvodenje operacija,

 

15. planiranje, organizaciju i provedbu mobilizacije Oružanih snaga,

 

16. planiranje, organizaciju i provedbu logisticke potpore Oružanih snaga,

 

17. održavanje naoružanja i vojne opreme,

 

18. investicijsko i temeljno održavanje objekata i infrastrukture Oružanih snaga,

 

19. zdravstveno zbrinjavanje pripadnika Oružanih snaga,

 

20. razvoj vojne strategije i doktrine,

 

21. sudjelovanje u planiranju, programiranju i izradi dijela proracuna koji se odnosi na Oružane snage,

 

22. planiranje, organiziranje i upravljanje zapovjedno-informacijskim i komunikacijskim sustavom Oružanih snaga,

 

23. planiranje, organizaciju i provedbu vojne obuke te uvježbavanje Oružanih snaga,

 

24. planiranje, organizaciju i provedbu sustava vojnog školstva u Oružanim snagama,

 

25. predlaganje i provedbu informativne, kulturne, športske, izdavacke i vjerske djelatnosti u Oružanim snagama,

 

26. sudjelovanje u planiranju, provedbi i ostvarivanju vojno-vojne suradnje Oružanih snaga s oružanim snagama drugih zemalja i medunarodnim vojnim organizacijama,

 

27. organizaciju i provedbu kriptološke zaštite u Oružanim snagama,

 

28. izradu opcih i osnovnih pravila,

 

29. sudjelovanje u planiranju, organizaciji i provedbi materijalnog i financijskog poslovanja u Oružanim snagama,

 

30. sudjelovanje u planiranju i pripremi postrojba i pojedinaca iz sastava Oružanih snaga za sudjelovanje u medunarodnim vojnim operacijama i drugim medunarodnim aktivnostima,

 

31. druge strucne poslove za potrebe ministra obrane i vr­hov­nog zapovjednika.

 

Ministar obrane daje suglasnost na Prijedlog plana uporabe Oružanih snaga.

 

Clanak 12.

 

Ministar obrane ce posebnim propisom uz suglasnost vrhovnog zapovjednika urediti odnose izmedu Glavnog stožera i uprav­nog dijela Ministarstva obrane.

 

Clanak 13.

 

Ministarstvo obrane obavlja nadzorne poslove radi stjecanja izravnog uvida u opce i pojedinacne akte o:

 

– ostvarivanju Plana obrane Republike Hrvatske,

 

– spremnosti zapovjedništava, postrojba i ustanova Oružanih snaga,

 

– poslovima vojne obveze, popune i mobilizacije Oružanih snaga,

 

– ustrojavanju službe kriptološke zaštite tajnih podataka te provedbu mjera sigurnosti i kriptološke zaštite tajnih podataka,

 

– provedbi obrambenih priprema,

 

– materijalnom i financijskom poslovanju u postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama oružanih snaga,

 

– provodenju zakona o zaštiti temeljnih ljudskih prava,

 

– provodenju mjera zaštite na radu i zaštite okoliša.

 

Ministarstvo obrane obavlja nadzorne poslove izravnim uvidom u uvjete i nacin rada provoditelja opcih i pojedinacnih akata iz stavka 1. ovoga clanka.

 

Nadzorne poslove iz stavka 1. ovoga clanka obavlja Inspektorat obrane.

 

Na celu Inspektorata obrane je glavni inspektor obrane, koji je odgovoran ministru obrane.

 

Clanak 14.

 

Inspektorat obrane obavlja nadzorne poslove u skladu sa zakonom i posebnim propisom koji donosi ministar obrane.

 

Nadzor obavljaju inspektori Inspektorata obrane.

 

Nadzor u podrucju civilne obrane uz inspektore Inspektorata obrane obavljaju i osobe koje ovlasti ministar obrane te osobe koje ovlasti celnik tijela državne uprave u skladu sa svojom nadležnosti u podrucju obrane.

 

Clanak 15.

 

U obavljanju nadzornih poslova iz clanka 14. ovoga Zakona inspektori Inspektorata obrane mogu:

 

1. pregledom provjeravati dokumente koji se odnose na spremnost vojne i civilne obrane, osim Plana uporabe Oružanih snaga,

 

2. predložiti otklanjanje neuskladenosti, provedbu mjera i obavljanje poslova i zadaca u skladu s planovima i drugim dokumentima,

 

3. predložiti obustavu mjera i radnji koje nisu uskladene s planovima ili utvrdenim osnovama, odnosno pripremnim mjerama za obranu,

 

4. naložiti zapovjedništvu, postrojbi i ustanovi ili tijelu državne vlasti i pravnoj osobi nositelju obrambenih priprema podnošenje izvješca o stanju spremnosti i obavljenim poslovima, zadacama i mjerama u pripremi za obranu,

 

5. naložiti obustavu svih postupaka i radnji kojima se izravno dovode u opasnost životi i imovina,

 

6. podnositi prijedloge za pokretanje stegovnoga, prekr­šaj­noga, kaznenog ili drugog postupka te predlagati poticajne mjere u skladu s posebnim propisima.

 

Clanak 16.

 

Inspektorat obrane nadzire i ocjenjuje spremnost zapovjed­ništava, postrojba i ustanova Oružanih snaga.

 

Ministar obrane na prijedlog glavnog inspektora obrane odreduje elemente spremnosti, utvrduje nacela i mjerila prema kojima ce se provoditi nadzor i ocjenjivati spremnost te propisuje nacin i postupke za planiranje, nadzor i ocjenjivanje spremnosti u Oružanim snagama.

 

Glavni inspektor obrane redovito izvješcuje vrhovnog zapov­jednika, ministra obrane i nacelnika Glavnog stožera o spremnosti zapovjedništava, postrojba i ustanova Oružanih snaga.

 

Ministar obrane najmanje jedanput na godinu dostavlja vr­hov­nom zapovjedniku Izvješce o spremnosti zapovjedništava, postrojba i ustanova Oružanih snaga.

 

Ministar obrane jedanput na godinu dostavlja Vladi Izvješce o spremnosti obrambenog sustava, provodenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama.

 

Clanak 17.

 

Ministarstvo obrane obavlja strucne poslove graditeljskog osiguranja vojnih objekata.

 

Graditeljsko osiguranje vojnih objekata obuhvaca planiranje razvoja unutar vojnih mikrolokacija, izgradnju, modernizaciju i uporabu vojnih objekata te investicijsko i temeljno održavanje vojnih objekata.

 

Vlada posebnim propisom, na prijedlog ministra obrane i ministra zaštite okoliša i prostornog uredenja propisuje održa­va­nje, standardizaciju i tipizaciju vojnih objekata te posebne mjere zaštite povjerljivih podataka pri gradnji i nadzoru nad gradnjom vojnih objekata te prilikom izdavanja gradevinske i uporabne dozvole potrebne za gradnju vojnih objekata.

 

Vojnim objektima smatraju se objekti u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo obrane te objekti u najmu Ministarstva obrane koji se koriste za obuku, smještaj i rad zapovjedništava, postrojba i ustanova (vojarne, vojni poligoni, objekti u kojima su smještene uprave i uredi za obranu i sl.).

 

Clanak 18.

 

Radi zaštite vojnih objekata i osiguranja prostora za vojne lokacije Ministarstvo obrane sudjeluje u postupku izrade dokumenata prostornog uredenja i daje mišljenje prije njihova donošenja.

 

Za objekte posebno važne za obranu Republike Hrvatske i objekte koji se planiraju graditi u zaštitnoj i sigurnosnoj zoni vojnih objekata, u postupku izdavanja dozvola za gradnju Ministarstvo obrane utvrduje posebne uvjete gradenja.

 

Ministar obrane po pribavljenom mišljenju ministra zaštite okoliša i prostornog uredenja utvrduje zaštitnu i sigurnosnu zonu vojnih objekata iz stavka 2. ovoga clanka.

 

Tijelo nadležno za izdavanje gradevne dozvole ne može izdati gradevnu dozvolu za objekte iz stavka 2. ovoga clanka bez prethodno pribavljene suglasnosti Ministarstva obrane o uskla­denosti glavnog projekta s posebnim uvjetima gradenja.

 

Clanak 19.

 

U Ministarstvu obrane ustrojava se:

 

1. Vojni savjet – savjetodavno tijelo, osobito za pitanja izgradnje, razvoja i opremanja Oružanih snaga te razvoja vojne strategije i doktrine,

 

2. Vojno-tehnicki savjet – savjetodavno tijelo za pitanja modernizacije i opremanja Oružanih snaga te pripremu kapaciteta za proizvodnju naoružanja i vojne opreme,

 

3. Kadrovski savjet – savjetodavno tijelo za pitanja kadrov­ske politike.

 

U sastavu Kadrovskog savjeta ustrojava se Odbor za ravnopravnost spolova sa zadacom ostvarivanja ravnopravnog tretmana i statusa te omogucavanja jednakog pristupa i jednakih mogucnosti pripadnicima obaju spolova.

 

Clanovi Vojnog savjeta su ministar obrane, nacelnik Glavnog stožera, zapovjednici grana, zapovjednici glavnih operativnih cjelina, predstavnik vrhovnog zapovjednika i osobe koje odredi ministar obrane.

 

Clanovi Vojno-tehnickog savjeta su ministar obrane, nacelnik Glavnog stožera, predstavnik vrhovnog zapovjednika te osobe koje odredi ministar obrane.

 

Clanovi Kadrovskog savjeta su ministar obrane, nacelnik Glavnog stožera, predstavnik vrhovnog zapovjednika te osobe koje odredi ministar obrane. Clanove Odbora za ravnopravnost spolova imenovat ce ministar obrane svojom odlukom.

 

Ministar obrane donosi poslovnike o radu Savjeta iz stavka 1. ovoga clanka.

 

b) Ostala tijela državne uprave, županije i Grad Zagreb

 

Clanak 20.

 

Ostala tijela državne uprave u okviru svojih nadležnosti u podrucju obrane:

 

1. pripremaju prijedloge za izradu Plana obrane Republike Hrvatske i mjere za obranu Republike Hrvatske te prijedlog priprema gospodarstva i društvenih djelatnosti za rad u ratnim uvjetima,

 

2. osiguravaju odredene kapacitete i pricuve posebno važne za obranu Republike Hrvatske,

 

3. prate stanje obrambenih priprema iz svoje nadležnosti i odgovorna su za njih,

 

4. predlažu akte o organizaciji, radu i sistematizaciji zadaca i poslova važnih za obranu, izraduju svoj plan obrane i provode vlastite pripreme za rad u ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti,

 

5. donose metodološke, strucne i tehnicke upute za obrambene pripreme i njihovo planiranje,

 

6. predlažu Vladi utvrdivanje obveza trgovackih društava i drugih pravnih osoba u podrucju obrane,

 

7. provode evakuaciju i sklanjanje proizvodnih i drugih kapaciteta, robnih zaliha, predmeta povijesne, znanstvene, umjet­nicke i kulturne vrijednosti, arhiva i drugih materijalnih dobara od posebnog interesa,

 

8. na temelju jedinstvenih procjena potreba obrane u ratnom stanju te na temelju materijalnih i drugih mogucnosti Repub­like Hrvatske pripremaju odgovarajucu dokumentaciju o razvoju obrane u okviru planova razvoja Republike Hrvatske,

 

9. osposobljavaju djelatnike i poduzimaju mjere potrebne za uspješno funkcioniranje gospodarstva i društvenih djelatnosti u ratnom stanju,

 

10. provode mjere pripravnosti u stanju neposredne ugrože­nosti te poduzimaju druge mjere potrebne za prijelaz na ratno ustrojstvo,

 

11. obavljaju i druge poslove utvrdene zakonom i Planom obrane Republike Hrvatske.

 

Uredi državne uprave neposredno izvršavaju zadace iz podrucja obrane koje su utvrdene planovima obrane središnjih tijela državne uprave te druge zadace koje utvrde središnja tijela državne uprave.

 

Clanak 21.

 

Županije i Grad Zagreb u okviru svojih nadležnosti u pod­rucju obrane:

 

1. donose svoje planove obrane,

 

2. poduzimaju mjere za uskladivanje obrambenih priprema pravnih osoba nositelja obrambenih priprema u djelatnostima iz svoje nadležnosti s obrambenim pripremama županije i Planom obrane Republike Hrvatske,

 

3. poduzimaju mjere potrebne za uspješno funkcioniranje jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba u ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti,

 

4. provode mjere pripravnosti u stanju neposredne ugroženosti te poduzimaju druge mjere potrebne za prijelaz na ratno ustrojstvo,

 

5. obavljaju i druge poslove utvrdene zakonom i Planom obrane Republike Hrvatske.

 

Glava III.

 

DUŽNOSTI I PRAVA GRAĐANA U OBRANI

 

1. ZajedniCke odredbe

 

Clanak 22.

 

Gradani imaju sljedece dužnosti u obrani:

 

1. vojnu obvezu,

 

2. radnu obvezu,

 

3. materijalnu obvezu,

 

4. obvezu sudjelovanja u civilnoj zaštiti.

 

Clanak 23.

 

U ratnom stanju gradani imaju pravo i dužnost sudjelovati u obrani u skladu s ovim Zakonom.

 

Pravo iz stavka 1. ovoga clanka gradani mogu ostvariti samo ako se ukljuce u obrambeni sustav.

 

1.1. Vojna obveza

 

1.1.1. Zajednicke odredbe

 

Clanak 24.

 

Vojna obveza dužnost je pripremanja, osposobljavanja i organiziranja svih sposobnih gradana Republike Hrvatske za obav­ljanje poslova u Oružanim snagama i sudjelovanje u vojnoj obrani.

 

Clanak 25.

 

Vojna obveza sastoji se od novacke obveze, obveze služenja vojnog roka, odnosno civilne službe i obveze služenja u pri­cuvnom sastavu Oružanih snaga.

 

Žene ne podliježu novackoj obvezi i obvezi služenja vojnog roka, ali u uvjetima utvrdenima ovim Zakonom podliježu obvezi služenja u pricuvnom sastavu Oružanih snaga.

 

Clanak 26.

 

Osoba koja podliježe vojnoj obvezi jest vojni obveznik. Vojni obveznik može biti:

 

1. novak,

 

2. rocnik,

 

3. pricuvnik.

 

Clanak 27.

 

Vojnom obvezniku prestaje vojna obveza:

 

1. na kraju kalendarske godine u kojoj je navršio 55 godina (muškarac), odnosno 50 godina (žena),

 

2. ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu obvezu,

 

3. na temelju otpusta iz hrvatskog državljanstva.

 

Iznimno od odredbe stavka 1. tocke 1. ovoga clanka, vojna obveza može trajati:

 

– višim casnicima, do 60. godine života – na temelju odluke ministra obrane,

 

– generalima i admiralima, do 65. godine života – na temelju odluke vrhovnog zapovjednika donijete na prijedlog ministra obrane.

 

Clanak 28.

 

Osobu kojoj je prestala vojna obveza prema odredbi clanka 27. stavka 1. tocke 2. ovoga Zakona može se uputiti na revizijski pregled radi provjere sposobnosti za vojnu obvezu.

 

Revizijski pregled iz stavka 1. ovoga clanka može se obaviti ako osoba koja je ocijenjena nesposobnom za vojnu obvezu nije navršila 45 godina.

 

Na revizijski pregled iz stavka 1. ovoga clanka može se uputiti i osobu koja je ocijenjena privremeno nesposobnom za vojnu obvezu.

 

Osoba iz stavka 3. ovoga clanka koja na revizijskom pregledu bude ocijenjena sposobnom za vojnu obvezu postaje vojnim obveznikom i podliježe obvezi služenja vojnog roka do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina, a ako je ta kalendarska godina protekla, podliježe obvezi služenja u pricuvnom sastavu Oružanih snaga.

 

Clanak 29.

 

Vojni obveznici izvršavaju vojnu obvezu u Oružanim snagama.

 

Vojni obveznik postaje vojnom osobom stupanjem u Oruža­ne snage, a gubi status vojne osobe otpustom iz Oružanih snaga.

 

Vojni obveznik ima status vojne osobe i za vrijeme provedeno:

 

1. pri dolasku u Oružane snage – na putu od svoga prebivališta, odnosno boravišta do mjesta u kojemu se treba javiti nadležnom tijelu, a pri povratku – na putu od mjesta u kojemu je izvršio vojnu obvezu do svoga prebivališta, odnosno boravišta,

 

2. ako boravi u inozemstvu: pri dolasku u Oružane snage – na putu od granice do mjesta u kojemu se treba javiti nadležnom tijelu, a pri povratku – na putu od mjesta u kojemu je izvršio vojnu obvezu do granice.

 

Nacin izvršavanja vojne obveze uredit ce ministar obrane.

 

1.1.2. Novacka obveza

 

Clanak 30.

 

Novacka obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj gradanin navršava 18 godina i traje do stupanja na služenje vojnog roka ili u civilnu službu, odnosno do prevodenja u pricuvni sastav ili do prestanka vojne obveze u skladu s odredbom clanka 27. stavka 1. tocke 2. i 3. ovoga Zakona.

 

Clanak 31.

 

Tijekom novacke obveze novak podliježe:

 

1. uvodenju u vojnu evidenciju,

 

2. zdravstvenim i drugim pregledima te psihološkim ispitivanjima,

 

3. novacenju,

 

4. stupanju na služenje vojnog roka, odnosno u civilnu službu,

 

5. odazivu na opci ili pojedinacni poziv i drugim obvezama propisanim ovim Zakonom.

 

Ako novak ne izvrši obveze iz stavka 1. ovoga clanka, nadležni ured za obranu podnijet ce nadležnom tijelu Ministarstva unutarnjih poslova zahtjev za zabranu izdavanja putne isprave, odnosno zahtjev za oduzimanje putne isprave.

 

Clanak 32.

 

Zdravstvene i druge preglede i psihološka ispitivanja novaka, koji su potrebni radi utvrdivanja sposobnosti za vojnu obvezu, organizira Ministarstvo obrane u suradnji sa zdravstvenim ustanovama.

 

Zdravstveni i drugi pregledi i psihološka ispitivanja novaka provode se u zdravstvenim ustanovama ili u Ministarstvu obrane u skladu sa zakonom.

 

Clanak 33.

 

Novacenje provode novacka povjerenstva.

 

Novacka povjerenstva osniva ministar obrane.

 

Aktom o osnivanju novackih povjerenstava utvrduje se sastav i sjedište novackih povjerenstava, nacin rada novackih povjerenstava te nacin odredivanja rodova i struka u kojima ce novaci služiti vojni rok.

 

Ministar obrane uz suglasnost ministra zdravstva propisuje mjerila i postupke za ocjenu psihološke i zdravstvene sposobnosti vojnih obveznika za vojnu obvezu.

 

Clanak 34.

 

Novacenje se u pravilu provodi u kalendarskoj godini u kojoj novak navršava 18 godina.

 

Clanak 35.

 

Pri odredivanju vojnostrucne specijalnosti novacka povjerenstva uzimaju u obzir opca i posebna znanja novaka, zdravstvenu i psihološku sposobnost te potrebe Oružanih snaga.

 

Ocjenu sposobnosti novaka za vojnu obvezu i rod, odnosno struku koja mu je odredena novacko povjerenstvo upisuje u njegovu vojnu iskaznicu.

 

Vojnostrucna specijalnost vojnog obveznika preispituje se i po potrebi ponovno odreduje prije njegova odlaska na služenje vojnoga roka i za vrijeme služenja vojnoga roka zbog mogucih promjena iz clanaka 88. i 89. ovoga Zakona.

 

Odredivanje vojnostrucne specijalnosti ne smatra se upravnim postupkom.

 

Clanak 36.

 

Novacko povjerenstvo ocjenjuje sposobnost novaka za vojnu obvezu na temelju podataka i nalaza prethodnih zdravstvenih, psiholoških i drugih pregleda, a po potrebi i dodatnog zdravstvenog pregleda pri novacenju.

 

Ocjena novackog povjerenstva može biti:

 

1. sposoban za vojnu obvezu,

 

2. privremeno nesposoban za vojnu obvezu,

 

3. nesposoban za vojnu obvezu.

 

Novaka koji je zbog tjelesnog nedostatka ili teške bolesti ocito nesposoban za vojnu obvezu ne poziva se na zdravstvene i druge preglede.

 

Nesposobnost za vojnu obvezu novaka iz stavka 3. ovoga clanka utvrduje se na temelju priložene zdravstvene dokumentacije, koja ne smije biti starija od 6 mjeseci, odnosno izvorne zdrav­stvene dokumentacije iz razdoblja nastanka ocita tjelesnog nedostatka ili teške bolesti.

 

Clanak 37.

 

Novaka koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu obvezu ured za obranu ponovno poziva na novacenje nakon isteka vremena za koje je ocijenjen privremeno nesposobnim.

 

Novaka koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu obvezu na vrijeme dulje od kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina prevodi se u pricuvni sastav nakon isteka kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina.

 

Ako je novak iz istih razloga dva puta ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu obvezu, pri trecem novacenju novacko ce povjerenstvo donijeti konacnu odluku o njegovoj sposobnosti za služenje vojnog roka.

 

1.1.3. Prigovor savjesti

 

Clanak 38.

 

Osobama koje zbog svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojnickih dužnosti u Oružanim snagama (u daljnjem tekstu: obveznici civilne službe) dopušten je prigovor savjesti.

 

Zahtjev za civilnu službu može podnijeti novak nakon uvodenja u vojnu evidenciju, rocnik i pricuvnik.

 

Obveza sudjelovanja u civilnoj službi uredit ce se posebnim zakonom.

 

1.1.4. Obveza služenja vojnog roka

 

Clanak 39.

 

Služenje vojnog roka traje 6 mjeseci.

 

U ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti vrhovni zapovjednik može na prijedlog ministra obrane donijeti odluku da se rocnicima produlji vojni rok najviše za 30 dana.

 

Clanak 40.

 

Služenje vojnog roka zapocinje danom stupanja novaka u postrojbu Oružanih snaga, i od toga dana novak postaje rocnik.

 

Vrijeme i nacin upucivanja novaka na služenje vojnog roka i otpust rocnika iz Oružanih snaga utvrduje ministar obrane na prijedlog nacelnika Glavnog stožera.

 

Clanak 41.

 

Nakon stupanja na služenje vojnog roka svaki rocnik daje svecanu prisegu u nazocnosti predstavnika civilnih vlasti i Oružanih snaga.

 

Tekst svecane prisege glasi: »Prisežem da cu se u obnašanju svoje dužnosti pripadnika Oružanih snaga pridržavati Ustava i zakona, da cu savjesno i odgovorno izvršavati službene zapovijedi, požrtvovno braniti svoju Domovinu Hrvatsku, njezin suverenitet i teritorijalnu cjelovitost te poštivati i štititi temeljna nacela slobode i jednakosti svih njezinih gradana«.

 

Postupak svecanog davanja prisege i njezina potpisivanja propisat ce ministar obrane.

 

Clanak 42.

 

Novaci koji su ocijenjeni sposobnima za vojnu obvezu upucuju se na služenje vojnog roka nakon punoljetnosti, u pravilu u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 19 godina. Novaka koji u toj godini nije završio srednju školu koju pohada uputit ce se na služenje vojnog roka kad ju završi, a najkasnije do 21. godine života.

 

Novak koji je upisan na visoko ucilište, veleucilište ili visoku školu upucuje se na služenje vojnog roka nakon završetka školovanja na visokom ucilištu, veleucilištu ili visokoj školi, a ako nije zatražio upucivanje na služenje vojnog roka nakon upisa najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina.

 

Novak koji je upisan na visoko ucilište, veleucilište ili visoku školu obvezan je, u skladu sa stavkom 2. ovoga clanka, najkasnije do 31. prosinca donijeti nadležnom uredu za obranu potvrdu o upisu, odnosno pohadanju visokog ucilišta, veleucilišta ili visoke škole za tekucu nastavnu godinu.

 

Novak iz stavka 2. ovoga clanka upucuje se, na osobni zahtjev, na služenje vojnog roka u razdoblju utvrdenom tako da mu vojni rok istekne do pocetka nastave u iducoj školskoj godini na visokom ucilištu, veleucilištu ili visokoj školi na koju je upisan.

 

Clanak 43.

 

Novak može biti upucen na služenje vojnog roka do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina ako ovim Zakonom nije drukcije odredeno.

 

Novaku za kojega se utvrdi da se nije pridržavao obveza propisanih ovim Zakonom pa zbog toga nije bio upucen na služenje vojnog roka do kraja kalendarske godine u kojoj je navršio 27 godina, odnosno u drugim slucajevima predvidenima ovim Zakonom, produljuje se novacka obveza i upucuje ga se na služenje vojnog roka najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina.

 

Novaka koji nije upucen na služenje vojnog roka do isteka rokova iz stavaka 1. i 2. ovoga clanka prevodi se u pricuvni sastav.

 

Clanak 44.

 

Rocnici koji imaju odgovarajucu strucnu spremu i udovoljavaju drugim uvjetima, a izjasne se da to žele, mogu sklopiti ugovor o osposobljavanju za profesionalne vojnike, odnosno ugovor o izobrazbi za pricuvne casnike i docasnike na vojnom ucilištu.

 

Ugovorima iz stavka 1. ovoga clanka ureduje se i posebno stimuliranje osoba koje se upucuju na osposobljavanje za profesionalne vojnike, odnosno izobrazbu za pricuvne casnike i docasnike.

 

Osobama iz stavka 1. ovoga clanka produžava se vojni rok za tri mjeseca, pri cemu te osobe zadržavaju prava i obveze rocnika propisane ovim Zakonom.

 

Osobe iz stavka 1. ovoga clanka biraju povjerenstva koja se osnivaju pri Ministarstvu obrane.

 

Uvjete, kriterije i postupak za izbor rocnika za osposobljavanje za profesionalne vojnike odnosno izobrazbu za pricuvne casnike i docasnike utvrduje ministar obrane.

 

Clanak 45.

 

Na služenje vojnog roka ne upucuje se:

 

1. novak koji je pravomocno osuden na kaznu maloljet­nic­kog zatvora ili na bezuvjetnu zatvorsku kaznu zbog kaznenog djela - dok ne izdrži kaznu ili ne bude uvjetno pušten,

 

2. novak prema kojemu je primijenjena mjera obveznoga psihijatrijskog lijecenja ili obveznog lijecenja od ovisnosti i pri­sil­nog smještaja u zdravstvenoj ustanovi - dok traje mjera koja je primijenjena,

 

3. novak protiv kojega je pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se goni po službenoj dužnosti - dok postupak ne bude pravomocno okoncan.

 

Novak koji zbog razloga navedenih u stavku 1. ovoga clanka nije upucen na služenje vojnog roka, upucuje se na služenje, odnosno dosluženje vojnog roka nakon izdržane kazne, nakon uvjetnog puštanja, nakon obustave odgojne ili sigurnosne mjere, odnosno nakon pravomocno okoncanog kaznenog postupka, a najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina.

 

Osobe osudene na kaznu maloljetnickog zatvora ili na bezuvjetnu zatvorsku kaznu zbog kaznenog djela mogu za vrijeme ratnog stanja ili stanja neposredne ugroženosti biti upucene na služenje vojnog roka ako im je odgodeno izdržavanje kazne.

 

Clanak 46.

 

Obveze služenja vojnog roka oslobada se:

 

1. osoba koja je ocijenjena nesposobnom za vojnu obvezu,

 

2. osoba koja se na temelju ugovora s Ministarstvom obrane najmanje 2 godine obrazovala u školama u zemlji i inozemstvu u kojima se stjecu vojna znanja i vještine,

 

3. osoba koja je stekla hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirodenjem, ako je u državi ciji je bila gradanin regulirala obvezu služenja vojnog roka,

 

4. osoba koja osim hrvatskoga ima i strano državljanstvo, a regulirala je vojni rok u inozemstvu.

 

Clanak 47.

 

Služenje vojnog roka može se na zahtjev novaka odgoditi najviše za 1 godinu zbog opravdanih obiteljskih ili drugih razloga, a najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj novak navršava 27 godina.

 

Clanak 48.

 

Služenje vojnog roka prekida se:

 

1. rocniku koji je ocijenjen nesposobnim za vojnu obvezu, odnosno privremeno nesposobnim za vojnu obvezu,

 

2. rocniku kojega je pravomocnom presudom sud osudio na kaznu maloljetnickog zatvora ili na bezuvjetnu zatvorsku kaznu, dok ne izdrži kaznu ili dok ne bude uvjetno pušten,

 

3. rocniku kojega je sud pravomocnom presudom osudio na bezuvjetnu zatvorsku kaznu višu od 6 mjeseci, dok ne izdrži kaznu ili dok ne bude uvjetno pušten,

 

4. rocniku protiv kojega je pokrenut kazneni postupak za djela za koja se goni po službenoj dužnosti, ako je za to djelo predvidena kazna zatvora viša od 3 godine,

 

5. rocniku zbog samovoljnog udaljenja i bijega iz postrojbe duljeg od 30 dana.

 

Iznimno od odredbe stavka 1. tocke 2. i 3. ovoga clanka, služenje vojnog roka ne prekida se rocniku koji je pravomocnom presudom osuden na kaznu maloljetnickog zatvora do 2 godine ili na bezuvjetnu zatvorsku kaznu do 2 godine i kojemu do kraja vojnog roka nije ostalo više od 2 mjeseca.

 

Clanak 49.

 

Rocniku se može, na osobni zahtjev, prekinuti služenje vojnog roka zbog smrti ili teške bolesti u obitelji, odnosno zbog prirodnih nepogoda i drugih nesreca, ako bi njegova obitelj bila dovedena u težak položaj zbog njegove odsutnosti - dok postoje ti razlozi, a najdulje na 1 godinu.

 

Rocniku se može na osobni zahtjev i na zahtjev ovlaštenog tijela prekinuti služenje vojnog roka radi njegova sudjelovanja na svjetskom ili europskom natjecanju, odnosno na olimpijskim igrama.

 

Clanak 50.

 

Rocniku koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu obvezu može se samo jedanput prekinuti vojni rok.

 

Rocnika kojemu bi i drugi put trebalo prekinuti vojni rok zbog toga što je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu obvezu prevodi se u pricuvni sastav bez obzira na to koliko je vremena proveo na služenju vojnog roka, i upucuje ga se na ponovni zdravstveni pregled poradi donošenja ocjene sposobnosti za vojnu obvezu u pricuvnom sastavu.

 

Clanak 51.

 

Rocnik koji je imao prekid vojnog roka, u skladu s odredbama ovoga Zakona uputit ce se na dosluženje vojnog roka nakon prestanka razloga zbog kojih mu je prekinuto služenje vojnog roka, a najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina.

 

Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga clanka, rocnik kojemu je prekinuto služenje vojnog roka u skladu s odredbama ovoga Zakona nece biti upucen na dosluženje vojnog roka ako mu je do kraja vojnog roka ostalo manje od 30 dana. Ta se osoba prevodi u pricuvni sastav s danom prekida vojnog roka.

 

Clanak 52.

 

Osoba koja je imala prekid vojnog roka zbog razloga navedenih u clanku 48. ovoga Zakona, a nije regulirala obvezu služenja vojnog roka u smislu clanka 51. stavka 1. ovoga Zakona, ponovno postaje novak i podliježe obvezama koje su ovim Zakonom propisane za novaka.

 

Osoba koja je imala prekid vojnog roka zbog razloga navedenih u clanku 48. stavku 1. tocki 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona upucuje se na dosluženje vojnog roka u kalendarskoj godini u kojoj su prestali razlozi za prekid vojnog roka, a najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina.

 

Clanak 53.

 

Rocnik koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu obvezu otpušta se iz Oružanih snaga, ali može biti pozvan na dosluženje vojnog roka, odnosno preveden u pricuvni sastav uz uvjete propisane ovim Zakonom.

 

Clanak 54.

 

U služenje vojnog roka ne racuna se vrijeme koje rocnik provede:

 

1. na izdržavanju stegovne mjere vojnickog pritvora koja je, prema propisima o vojnoj stezi, izrecena u ukupnom trajanju duljem od 10 dana,

 

2. na lijecenju i bolovanju zbog ozljeda ili drugog onespo­sob­ljenja izazvanog u namjeri da izbjegne vojnu obvezu ili da bude rasporeden na lakšu dužnost, ako je to utvrdeno pravo­mocnom sudskom presudom,

 

3. na samovoljnom udaljenju ili u bijegu iz Oružanih snaga koji su neprekidno trajali najmanje 24 sata,

 

4. u pritvoru, na temelju rješenja istražnog suca.

 

Clanak 55.

 

Rocnika koji odsluži vojni rok otpušta se iz Oružanih snaga i on postaje pricuvnik, ovisno o uvjetima propisanima zakonom kojim se ureduje služba u Oružanim snagama.

 

1.1.5. Obveza služenja u pricuvnom sastavu

 

Clanak 56.

 

Obvezi služenja u pricuvnom sastavu podliježu:

 

1. osobe koje su odslužile vojni rok,

 

2. osobe koje su u skladu s ovim Zakonom na drugi nacin regulirale obvezu služenja vojnog roka,

 

3. žene s navršenih 19 godina koje imaju odgovarajucu strucnu spremu za obavljanje strucnih i tehnickih poslova u Oružanim snagama.

 

Clanak 57.

 

Pripadnici pricuvnog sastava (u daljnjem tekstu: pricuvnici) sudjeluju na vojnim vježbama, tecajima i drugim oblicima vojne izobrazbe (u daljnjem tekstu: vojne vježbe), a u vrijeme ratnog stanja i stanja neposredne ugroženosti stupaju u Oružane snage i obavljaju vojnicke dužnosti.

 

Pricuvnik može na vojnoj vježbi ukupno provesti najviše mjesec dana u jednoj godini.

 

Pricuvni casnici i docasnici upucuju se na vojnu izobrazbu za profesionalni razvoj pricuvnih casnika i docasnika.

 

Vojna izobrazba za profesionalni razvoj pricuvnih casnika i docasnika može ukupno trajati najviše dva mjeseca u jednoj godini.

 

Vrijeme koje pricuvnik provede na vojnoj izobrazbi za pricuvnog casnika i docasnika priznaje se kao vrijeme provedeno na vojnoj vježbi.

 

Clanak 58.

 

Vojne vježbe se u pravilu organiziraju i izvode u zapovjed­ništvima, postrojbama i ustanovama Oružanih snaga.

 

Vrijeme koje pricuvnici na poziv nadležnog ureda za obranu provedu na tecajima i na drugim oblicima vojnostrucnog ospo­sob­ljavanja koje se izvodi u pravnim osobama što ih odredi ministar obrane priznaje se kao vrijeme provedeno na vojnoj vježbi.

 

Pricuvnici su dužni odazvati se pozivu iz stavka 2. ovoga clanka.

 

Pozivanje pricuvnika na vojne vježbe ureduje ministar obrane.

 

Osam sati provedenih na tecaju ili vojnostrucnom osposob­ljavanju iz stavka 2. ovoga clanka racuna se kao jedan dan vojne vježbe.

 

Vrijeme koje pricuvnici rasporedeni izvan Oružanih snaga provedu na vježbama na poziv nadležnog tijela i na dužnostima za koje imaju ratni raspored smatra se vremenom provedenim na vojnoj vježbi.

 

Clanak 59.

 

Pricuvnike se može pozivati na vojne vježbe dok im traje vojna obveza.

 

Na vojne vježbe ne pozivaju se trudnice i žene koje imaju dijete mlade od 10 godina te vojni obveznik ciji je bracni drug pozvan na izvršenje vojne obveze i samohrani roditelj, ako imaju dijete mlade od 15 godina.

 

Clanak 60.

 

Pricuvniku se, na osobni zahtjev, može odgoditi vojna vježba zbog opravdanih obiteljskih i drugih razloga.

 

Zahtjev za odgodu vojne vježbe podnosi se nadležnoj upravi za obranu preko ureda za obranu u roku od 8 dana od dana primit­ka poziva za vojnu vježbu ili kad nastane razlog zbog kojeg se traži odgoda vojne vježbe.

 

Clanak 61.

 

Pricuvnicima se, prema potrebama popune Oružanih snaga, odreduje i priopcava ratni raspored u Oružanim snagama (u daljnjem tekstu: ratni raspored).

 

Nadležna uprava za obranu odreduje ratni raspored na prijedlog ovlaštenog zapovjednika, a priopcava ga nadležni ured za obranu.

 

Podaci o ratnom rasporedu vojna su tajna.

 

Pricuvniku kojemu je odreden ratni raspored izdaje se osobna vojna oprema, osim osobnog naoružanja ovisno o dužnosti na koju je rasporeden.

 

Pricuvnik iz stavka 4. ovoga clanka koji preuzme osobnu vojnu opremu dužan ju je cuvati i održavati te, kad je to naznaceno u pozivu nadležnog ureda za obranu, ponijeti sa sobom i na zahtjev nadležnog tijela vratiti u ispravnom stanju.

 

Za preuzetu osobnu vojnu opremu pricuvnici odgovaraju po propisima o materijalnoj odgovornosti koji se primjenjuju na osobe na službi u Oružanim snagama.

 

Nacin odredivanja ratnog rasporeda i izdavanje osobne vojne opreme te njezino cuvanje, održavanje i vracanje propisuje ministar obrane na prijedlog nacelnika Glavnog stožera.

 

Clanak 62.

 

Pricuvnika kod kojeg je nastala promjena zdravstvenog stanja koja utjece na njegovu sposobnost za vojnu obvezu može se, na osobni zahtjev ili na poziv nadležnog ureda za obranu, uputiti novackom povjerenstvu poradi donošenja ocjene sposobnosti za vojnu obvezu.

 

1.1.6. Obveze vojnih obveznika u svezi s putovanjem

i boravkom u inozemstvu

 

Clanak 63.

 

Novak koji namjerava putovati u inozemstvo i boraviti u inozemstvu dulje od 90 dana dužan je pribaviti odobrenje nadležne uprave za obranu.

 

Odobrenje za putovanje u inozemstvo i boravak u inozemstvu izdaje se novaku koji u inozemstvo putuje:

 

1. radi lijecenja – dok lijecenje traje

 

2. radi školovanja na srednjim, višim ili visokim školama u inozemstvu – do završetka školovanja

 

3. radi obavljanja plovidbenog staža prema programu škole za ucenike pomorskog smjera – do završetka staža

 

4. na rad – do 2 godine

 

5. s roditeljima, odnosno ženom, koji u inozemstvo odlaze službeno ili na rad – do 2 godine

 

6. radi privatnih ili službenih poslova, ako je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu obvezu – do proteka vremena za koje je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu obvezu.

 

Odobrenje za putovanje i boravak u inozemstvu može se izdati novaku iz stavka 2. ovoga clanka tako da vrijedi najdulje do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj novak navršava 27 godina.

 

Clanak 64.

 

Novak koji doputuje u inozemstvo na odobreni boravak dulji od godine dana dužan je prijaviti se diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu radi vojne evidencije.

 

Novak koji boravi u inozemstvu od rodenja ili je s roditeljima otišao boraviti u inozemstvo prije nastanka novacke obveze dužan je u kalendarskoj godini u kojoj navršava 18 godina prijaviti se diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu zbog uvodenja u vojnu evidenciju.

 

Clanak 65.

 

Diplomatska misija ili konzularni ured dužni su u roku od 2 mjeseca od dana uvodenja novaka iz clanka 64. stavka 2. ovoga Zakona u vojnu evidenciju obavijestiti o tome nadležnu upravu za obranu, a o novaku koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj obavijest dostaviti Ministarstvu obrane.

 

Clanak 66.

 

Novak iz clanka 64. stavka 2. ovoga Zakona može boraviti u inozemstvu do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 26 godina.

 

Nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga clanka novak se u roku od 60 dana mora javiti nadležnom uredu za obranu.

 

Clanak 67.

 

Novaka koji je otputovao u inozemstvo na temelju odobrenja iz clanka 63. stavka 2. ovoga Zakona ne poziva se na izvršenje vojne obveze prije isteka odobrenja.

 

Novaka koji boravi u inozemstvu od rodenja ili novaka koji je s roditeljima otišao boraviti u inozemstvo prije nastanka novacke obveze ne poziva se na izvršenje vojne obveze do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 26 godina.

 

Clanak 68.

 

Pricuvnik koji odlazi u inozemstvo na dulje od 90 dana obvezan je to priopciti nadležnom uredu za obranu koji ga vodi u vojnoj evidenciji.

 

Pricuvnik ne može otputovati u inozemstvo ni boraviti u inozemstvu ako mu je dostavljen poziv za vojnu obvezu, osim ako mu je odgodena vojna obveza u skladu s odredbama ovoga Zakona.

 

Pricuvnik koji ima vojnostrucnu specijalnost prijeko potrebnu za popunu Oružanih snaga, ne može u ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti putovati u inozemstvo ni boraviti u inozemstvu.

 

Odluke iz stavka 2. i 3. ovoga clanka donosi nadležni ured za obranu.

 

Putovanje u inozemstvo i boravak u inozemstvu rocnika i pricuvnika dok su na izvršenju vojne obveze u Oružanim snagama ureduju se propisima o službi u Oružanim snagama.

 

1.1.7. Naknade

 

Clanak 69.

 

Vojni obveznik koji je zbog vojne obveze pozvan u Oružane snage ima pravo na naknadu troškova za prijevoz sredstvima jav­nog prometa, smještaj i prehranu.

 

Uvjete za isplatu naknade troškova iz stavka 1. ovoga clanka i njezinu visinu odreduje ministar obrane.

 

Clanak 70.

 

Pricuvnici koji su zaposleni dok izbivaju s posla zbog vojne obveze ostvaruju prava iz radnog odnosa kao da rade.

 

Pricuvnicima koji su zaposleni, a pozvani su zbog vojne obveze, dok izvršavaju vojnu obvezu pripada naknada place u visini prosjecne place što su je ostvarili u zadnja 3 mjeseca prije pozivanja, odnosno zadnji mjesec prije pozivanja na vojnu ob­vezu, ako je to za njih povoljnije.

 

Naknada place iz stavka 1. ovoga clanka uskladuje se jedanput na mjesec prema porastu place radnog mjesta s kojeg je vojni obveznik pozvan na vojnu obvezu.

 

Pricuvnicima koji ostvaruju pravo na mirovinu ili novcanu naknadu zbog privremene nezaposlenosti pripada mirovina, odnosno novcana naknada i dok izvršavaju vojnu obvezu.

 

Za vrijeme izvršavanja vojne obveze pricuvnicima pripadaju place i dodatci prema osobnom cinu i ustrojbenom mjestu na kojem se nalaze. Ako su pricuvnicima placa ili mirovina