OPERATIVNA SREDIŠTA

UVOD

Od davnina odnosno od prvih organiziranih bitaka, zapovjednici postrojbi u sukobu oformljavali su neku vrstu operativnih središta odnosno mjesta iz kojih su zapovjedali i vodili bitke. Nekadašnje uzvisine i brežuljke kraj bojnih polja, s vremenom su zamjenili zapovjedni šatori, utvrde od drveta pa dve do današnjih dana modernih i dobro zaštićenih i utvrđenih zapovjednih mjesta odnosno središta. Komunikacija sa postrojbama na bojištu upravljala se preko glasnika ili signaliziranjem zastavicama što su ustvari osnove komunikacije na bojištu a neke metode ostale su i do danas. U davna vremena bitke nisu bile samo ratovi nego i svojevrsni spektakli koji su se vodili za uglednije građane i moćnike. Čest je bio slučaj da su se bitke pratile sa obližnjih uzvisina i komentirale među uzvanicima poput današnjih sportskih utakmica. No danas je situacija potpuno drugačija. Zapovjedna središta su obično jedna od najtajnijih mjesta unutar vojske pa i same države i bitke nisu više zabava nego ozbiljan posao u kojeg ima uvid samo visoko obučeno preofesionalno vojno osoblje na najvišem stupnju tajnosti.

OPERATIVNO SREDIŠTE

Što bi to po definiciji bilo operativno središte. To je mjesto ne nužno utvrđeno iz kojeg zapovjedni kadar vodi i zapovjeda vojnim i nevojnim operacijama u ratnim ali i u mirnodobskim situacijama.

TIPOVI OPERATIVNIH SREDIŠTA

Operativna središta možemo djeliti u nekoliko skupina. Mogu biti nadzemna i podzemna, na kopnu ili na moru. Utvrđena ili neutvrđena. Ako su utvrđena mogu biti zaštićena od konvencionalnog napada ili nuklearnog, odnosno bio-kemijskog napada. Pokretna i nepokretna kako na kopnu tako i na moru. Naravno mogu biti vojna ali i civilna recimo policijska zapovjedna središta ili npr. vatrogasna. To bi bile neke od osnovnih podjela koje se dalje mogu svesti na još detaljnije.

MEGAGRAĐEVINE

Naravno prvaci u građenju megalomanskih operativnih i zapovjednih središta su nekadašnji SSSR i SAD. Iako su mnoga zapovjedna središta u bivšem SSSR-a obavijena velom tajne smatra se da su po veličini i brojnosti nadmašili SAD. Također je slučaj i sa bivšom Jugoslavijom koja je isto bila jedan od regionalnih lidera po izgradnji takvih zapovjednih središta poglavito duboko ispod zemlje i u srcima granitnih brda. Neki od najpoznatijih na ovim prostorima su naravno podzemni aerodrom Željava nedaleko od Bihaća te objekt Atomske Ratne Komande ARK Konjic (link2) (link 3) čija se vrijednost procijenjuje na milijarde američkih dolara te drugi objekti poput podzemni objekt JASEN u Makedoniji, OBJEKT 269 Goražde, Prištinski podzemni aerodrom Slatina, Veliki žep u Han Pijesku, objekat posebne namjene Karaš i mnogi drugi. U SAD-u naravno najpoznatiji je centar američke zračne obrane NORAD (link 2) ukopan duboko u srce granitne planine Cheyenne, Kolorado.

IZGLED

Izgled operativnih središta varira od njihove funkcije i namjene. Raspored i veličina prostorija i hodnika je ovisan o arhitektonskim uvijetima ali i o potrebama tehnike i ljudi smještenih u tim središtima pogotovo ako su izolirana, smještena u podzemlje i namjenjena za dugotrajan boravak neovisno o vanjskim prilikama i uvjetima. Moderna koncepcija i izgled operativnih središta započinje tijekom 2. svijetskog rata a poglavito razvojem zrakoplovstva, radarske tehnike i modernih elektronskih komunikacija. Razvojem ovih vojnih segmenata bilo je potrebito i smjestiti kadar za nadzor i upravljanje tim vojnim strukturama pa su tako i oformljena prva zapovjedna središta modernoga tipa.

PRVA ZAPOVJEDNA SREDIŠTA TIJEKOM 2. SVIJETSKOG RATA

Najpoznatiji koncept operativnih središta postavljen je u Velikoj Britaniji odnosno uspostavljanjem zrakoplovstva i protuzračne obrane koja se temeljila na radarskom sustavu CHAIN HOME. Kod uspostave radarskih postaja i pripadajučih operativnih središta po prvi puta vidimo modernu koncepciju u rasporedu i načinu rada unutar takvih objekata specijalne namjene. Počevši od centara potpore odnosno veze i komunikacija do centara radarskih postaja pa sve do glavnih operativnih središta gdje su slijevali svi podaci relevantni za obranu od neprijatelja.

MODERNA OPERATIVNA SREDIŠTA

Pod modernim operativnim središtem podrazumjeva se kao prvo da je na kvalitetan način zaštićeno od vanjskih vojnih i nevojnih djelovanja kako konvencionalnih tako i po mogućnosti nekonvencionalnih. Samostalnost i autonomnost jedni su od najvećih prioriteta a u svezi dovoljne količine energije i zaliha da se omogući dugotrajan boravak i rad osoblja i tehnike unutar središta odnosno objekta koji sadrži i podupire rad središta. Naodmet nije ni komfor u smještaju samog osoblja ali je to najčešće najzadnja stavka pogotovo u vojnim sustavima bivšeg socijalističko-komunističkog bloka. Za učinkovit rad osoblja i tehnike vrlo je važno posvetiti dovoljno pažnje rasporedu prostorija i uređaja te radnih mjesta-konzola za operatere i zapovjedni kadar jer za uspješno obavljen zadatak mora se postići vrlo visoka učinkovitost a to se postiže uspostavljanjem kvalitetnog i ergonomskog sustava koji pomaže ljudstvu a ne da mu se suprostavlja. Nažalost često se zanemaruje ta stavka pa se ugodnost boravka ljudi u takvim objektima često zanemaruje jer se ne shvača da u neodgovarajučem ambijentu i klimatskim uvjetima čovjek isto tako lako pokvari kao i uređaj.

Zato pri uređivanju takvih prostorija iako se to čini manje važnim, treba posvetiti dosta pažnje unutarnjem uređenju, ergonomiji te klimatizaciji cijelog objekta.

(linkovi – 01, 02, 03, 04, 05, 06, 07, 08, 09, 10, 11, 12,)

RASPORED UNUTAR OBJEKATA I SAMIH SREDIŠTA

Raspored operatera, tehničara i zapovjednog kadra unutar središta prevenstveno ovisi o njegovoj namjeni. Postoje razlike između središta koja se isključivo bave prikupljanjem izvidničkih i elektronskih podataka te središta čija je isključiva namjena zapovjedanje ili preživljavanje i obitavanje zapovjednog osoblja (slika 1 tlocrt).

Zapovjedni objekti često više posvečuju prostora komforu za zapovjedno i predsjedničko osoblje a zapovjedanje je vezano uglavnom kroz video-audio komunikacije sa postrojbama (slika 1 tipičan primjer isključivo zapovjednog operativnog središta - tlocrt). Operativna središta za prikupljanje podataka puno su kompleksnija i uz središte za komunikacije posjeduju i niz prostorija i odjeljaka za procesiranje i obradu informacija te daljnje prosljeđivanje relevantnim korisnicima.

U takvim središtima okosnica događanja je motrenje i osmatranje pa se tako centralni dio prostorije odnosno fokusna točka vojnog osoblja nalazi u obliku velikog panoa, monitora, analogne crtače ploče ili digitalne ploče za prikaz podataka ili mjesta za projiciranje motrilačke slike putem projektora ili nekog drugog uređaja. Takvo mjesto obično se nalazi u dnu prostorije dok se operateri nalaze u ostatku prostorije usmjereni prema izvoru prikaza (slika 3 tlocrt i slika 6 gornji dio – poprečni presjek, profil).

Svaki od operatera također posjeduje i vlastitu konzolu za detaljniji prikaz podataka te odabir pojedinih sektora ili tipova podataka. Drugi način je smještaj objekta prikaza u središtu prostorije dok je zapovjedni kadar smješten u koncentričnim krugovima oko prikaza gdje je svaki krug malo povišen ili postavljen na povišenu galeriju radi boljeg pogleda na mjesto prikaza podataka (slika 2 tlocrt).

Isto vrijedi i za prvi tip središta gdje su operateri postavljeni u redove jedan iza drugoga a svaki slijedeći red je malo povišen da ima bolji pregled prema dnu prostorije gdje se nalazi objekt prikaza podataka (slika 6 gornji dio profil).

Treći tip srdišta je kombinacija zapovjedno motrilačkog gdje su operateri u krugu ali gledaju u konzole usmjereni prema vanjskom djelu kruga (ili kvadrata) a zapovjednik ili zapovjedni kadar nalazi se u sredini i gleda operaterima u leđa odnosno ima vizuelni pregled nad njihovim konzolama (slika 2 tlocrt). Kod središta gdje su operateri postavljeni u redovima zapovjedni kadar se nalazi naravno u najzadnjem redu na vrhu. Aletnativni razmještaj konzola moguć je u odvojenim grupama konzola unutar jedne prostorije odnosno više krugova ili kvadrata (slika 5 tlocrt).

Dodatne prostorije unutar objekta obično sadržavaju računalnu opremu sa komunikacijskim modemima središte veze, prostoriju za održavanje tehnike, sobe za odmor i boravak te sustave nužne za održavanje centra funkcionalnim (pumpe, klima, filteri zaštitna vrata itd..). Prostorije sa elektronikom najčešće iako to nije pravilo su odvojene i posebno rashlađene za kvalitetniji rad opreme, Ako je centar namjenjen za dugotrajni boravak osoblja onda se unutar objekta vjerojatno nalaze i kuhinja, ambulanta, prostorije za higijenu, dekontaminciju, skladište rezervnih djelova itd.

PRIKAZ I OBRADA PODATAKA

Prostor za prikaz podataka nekad je sadržavao okomitu (ili vodoravnu) situacijsku ploču na koju su sa suprotne strane (od pozadi) CRTAČI TRAGOVA (slika 6) ucrtavali simbole i brojeve obrnutim redosljedom (naopačke) tako kada bi se gledali sa prave strane prikazivali su poziciju zrakoplova, postrojbi ili neke druge podatke. Ako je ploča bila vodoravna onda su operateri po njoj sa dugim palicama gurali simbole-figure po karti predstavljajući na taj način pozicije zrakoplova i postrojbi (slika 4).

Na glavama su imali slušalice preko kojih su posebni kodom primali podatke o pozicijama ciljeva od motrilačkih postrojbi. Danas se umjesto takve ploče koriste digitalni pokazivači-displeji odnosno veliki panoi na koje se projicira slika sa taktičkim podacima i pozicijama ciljeva, iako je čest slučaj da se još uvijek koristi ploča kao rezervno sredstvo. U prvom redu najčešće se nalaze, ako se radi o elektronskoj motrilačkoj postaji, konzole sa prikazom (najčeščće radarskom slikom). Broj konzola nije fiksan i ovisi o potrebi i veličini sektora koji se prati. Ako je slučaj da se radi o glavnom motrilačko-zapovjednom središtu onda uz konzole za prikaz ili umjesto njih nalaze se vojne osobe zadužene za obradu podataka odnosno dispečeri i identifikatori čija je dužnost motriti primljene podatke, usporediti ih, klasificirati te identificirati kao prijateljske ili neprijateljske. Također u prvom redu najbliže glavnom prikaznom panou može se nalaziti i časnik ili časnici za navođenje i presretanje zrakoplova ali ako imaju vlastitu prikaznu konzolu, to onda nije nužno. U drugom redu ili nivou nalazi se zapovjednik smjene odnosno samog operativnog djela središta. Taj zapovjednik je odgovoran za motrilačku komponentu sustava zrakoplovstva dok se iznad njega ili u posebnom središtu nalazi zapovjednik veće razine na nivou cijelog zrakoplovstva i protuzračne obrane te prema potrebi uz njega i cijeli zapovjedni tim i u kritičnim slučajevima politički vrh. Treća razina odnosno razina upravljanja i zapovjedanja na razini zrakoplovstva može se kako sam napomenuo nalaziti u odvojenom središtu unutar samog objekta ili izvan na nekoj drugoj lokaciji.

MOTRITELJSKA KOMPONENTA

Motriteljska komponenta sustava može se sastojati od ljudskog i elektronskog djela a svrha mu je prikupljanje izvidničkih podataka u svrhu dobivanja manevarskog vremenskog prostora za reakciju. Izvidnički podaci mogu se sakupljati na mnogo načina. Klasičnom špijunažom gdje se koristi ljudski čimbenik HUMINT te elektroničkom COMINT, SIGINT, RADINT, ELINT itd. No sve ih zajedno povezuje to što se ti podaci moraju prvo prikupiti u nekom operativnom središtu motrilačke postaje bilo to radarska ili prislušna postaja ili neko mjesto gdje obavještajac predaje prikupljene podatke. Namjena takve postaje je samo prikupljanje podataka i na toj razini se ne vrši nikakvo upravljanje, zapovjedanje niti obrada podataka kroz dispečersku ili identifikacijsku službu. Operativna središta takvih službi, odnosno postaja obično se nalaze u neposrednoj blizini samog sredstva izviđanja, osmatranja, prisluškivanja i najčešće su vrlo izložena napadu i samom uništavanju. Borbenu smjenu takvih središta obično sačinjavaju zapovjednik smjene nižeg ranga, zapovjednik same postaje ili uređaja te opeateri, tehničari i stražarska služba.

NAČINI PRIKUPLJANJA PODATAKA I PROSLJEDBA

Načini prikupljanja izvidničkih podataka zavise od sredstva koje se koristi. U ovom slučaju zaobići ću opis prikupljanja podataka klasičnim ljudskim čimbenikom HUMINT i pokušati ću objasniti ostale elektronske načine i sredstva.

MOTRILAČKI RADAR – pomoću energije elektromagnetskih valova velike frekvencije «obasjava» ciljeve u zračnom prostoru te na taj otkriva pozicije potencijalnih neprijateljski zrakoplova.

KOPNENI RADAR – radi na sličnom principu kao i motrilački radar ali mu je svrha otkrivanja kopnenih ciljeva npr. Tenkova i vozila. Takav radar kao i motrilački može biti smješten na moru odnosno brodu (plovilu), kopnu ili u zraku (na zrakoplovu)

PRISLUŠNE POSTAJE – (link 2) (link 3) Pasivnim osluškivanjem elektromagnetskog prostora detektiraju neprijateljske glasovne i elektronske komunikacije te izvore zračenja odnosno potencijalne neprijateljske odašiljače.

POSTAJE ZA OMETANJA I ELEKTRONSKO ZAVARAVANJE – iako na prvi pogled izgleda da takve postaje ne učestvuju direktno u prikupljanju podataka, na neki način ih se može i tako iskoristiti jer aktivnim djelovanjem po neprijateljskim odašiljačima i slanjem lažnih signala, neprijatelja se može prisiliti na otkrivanje položaja ili pokret snaga te samim time i otkrivanje pomoću drugih sredstava.

ELEKTROOPTIČKA SREDSTVA – sadrže klasičnu motriteljsku komponentu osmatranja prostora ljudskim okom samo mu u ovom slučaju u poboljšanju i pojačavanju slike pomažu elektronska sredstva (npr IC senzori, naočale za noćni vid itd.)

SATELITI – u stvari sadrže sve prethodne komponente samo je stvar u instalaciji odnosno korištenju satelita za uređaje motrenja.

ZRAKOPLOVI I LETJELICE ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA – odnosi se na zrakoplove sa elektronskom opremom, radarima i ostalom motriteljsko-prislušnom opremom koja se koristi u modernom elektronskom ratu. (Bespilotne letjelice, AWACS zrakoplovi itd.)

ZAVRŠETAK PROSLJEDBENOG LANCA PODATAKA

Naravno nakon prikladne obrade obrade primljene informacije slijedi prosljedba koja se provodi preko elektronskih i glasovnih komunikacija prema središtima i zapovjedništvima višeg ali i nižeg ranga. Razumljivo je višeg ranga stoga jer su te informacije potrebne zapovjednom kadru više instance za upravljanje i zapovjedanje istim ili drugim postrojbama uključenim u sustav, no informacije se šalju i direktno postrojbama nižeg ranga radi bržeg i učinkovitijeg usmjeravanja sustava npr neke PZO postrojbe (bitnice) koja na temelju motrilačkih podataka sa radara dalje usmjerava svoje rakete i ostala sredstva prema neprijatelju koristeći se svojim preciznijim ciljničkim radarima, a podaci sa motrilačkih radara samo su mu smjernica za djelovanje.

THE END

Nadam se da ste čitanjem ovog teksta stekli malo jasniji uvid u sustav i organiziranje rada operativnih središta nekad i danas, te saznali mnoštvo novih informacijama o toj temi. Dobrodošao je svaki novi podatak o ovoj i drugim temama na mojoj web stranici te slobodno komentirajte bilo koji tekst i pomognite u njegovom ispravljanju i nadopunjavanju.